VIDEO servis
Sve vijesti

Najnovije vijesti

Dogodilo se na današnji dan07/09/2013

DOGODILO SE NA DANAŠNjI DAN

 

BIJELJINA, 9. SEPTEMBRA /SRNA/ - Danas je ponedjeljak, 9. septembar, 252. dan 2013. Do kraja godine ima 113 dana.

 


1087. - Umro engleski kralj Vilijam Prvi, nazvan Vilijam Osvajač, prije dolaska na prijesto 1066. normanski vojvoda, prvi normanski kralj Engleske, koji je pretvorio seljake u kmetove i tako postao tvorac engleskog feudalizma. S normanskim i francuskim riterima je, uz blagoslov rimokatoličkog poglavara - pape, upao u tada pravoslavnu Englesku i 1066. u bici kod Hestingsa u južnoj Engleskoj pobijedio vojsku kralja Harolda. Potom je kao engleski monarh konfiskovao posjede anglosaksonskog plemstva i učvrstio kraljevsku vlast, kojoj je potčinio sve feudalce.

1513. - Škotski kralj Džejms Četvrti poginuo u bici protiv Engleza kod Fludena, poslije upada u pokrajinu Nortamberlend, a njegove snage su doživjele težak poraz. Na prijesto je stupio 1488, naslijedivši oca Džejmsa Trećeg koga su ubili pobunjenici. Ubrzo je skršio pobunu, obezbijedio unutrašnju stabilnost zemlje i učvrstio monarhiju, ali je za njega kobna bila obnova neprijateljstava sa Englezima, koja je kulminirala invazijom na Nortamberlend. Upamćen je i kao mecena škotskih pjesnika Vilijama Danbara i Gevina Daglasa.

1585. - Rođen francuski državnik - kardinal Arman Žan di Plesi Rišelje, koji je kao svemoćni ministar inostranih poslova i rata kralja Luja Trinaestog postavio cilj da Francusku učini prvom silom Evrope. Gradeći apsolutističku monarhiju, ograničio je uticaj rimokatoličke crkve, pape i plemstva. Ugušio je ustanak hugenota i lišio ih političkih prava, ali im je ostavio vjersku slobodu. Zemlju je uveo u Tridesetogodišnji rat da bi oslabio moć njemačkog carstva. Nastavio je kolonijalno širenje Francuske i počeo kolonizaciju u sjevernoj Americi i sjevernoj Africi. Pomagao je razvoj poljoprivrede, trgovine i prosvjete. Osnovao je 1635. godine Francusku akademiju.

1737. - Rođen italijanski ljekar i naučnik Luiđi Galvani, koji je 1789. pronašao galvanski elektricitet i nazvao ga "životinjskim magnetizmom". Njegovo ime nose mnogi instrumenti i oznake u elektromagnetizmu i elektrotehnici.

1772. - Rođen srpski pisac i glumac Joakim Vujić, otac srpskog pozorišta. Gimnaziju je učio u Kaloči i Segedinu, prava u Požunu (Bratislava), dosta je putovao učeći strane jezike. Prva "teatralna predstavlenija" je priredio u Pešti, Baji i Segedinu između 1813. i 1815, a u Zemunu 1823. U Srbiji je s prekidima boravio od 1833. do smrti 1847. i kao "knjaževsko-serbskog teatra direktor" osnovao je 1834. i 1836. prve pozorišne trupe u Kragujevcu i Beogradu. Bio je protivnik jezičke reforme Vuka Stefanovića Karadžića. Napisao je "Putešestvija" i 21 dramsko djelo, uključujući "Kreštalicu", "Fernanda i Jariku" i "LJubovnaju zavist čerez jedne cipele".

1828. - Rođen ruski pisac Lav Nikolajevič Tolstoj, velikan svjetske književnosti koji je posjedovao ogromnu i originalnu stvaralačku snagu. Prva djela je napisao na Kavkazu, gdje se kao dobrovoljac borio protiv Turaka. Poslije Krimskog rata, u kojem je bio oficir, povukao se na imanje u Jasnu Poljanu. Razobličavao je teško društveno stanje u Rusiji, pisao protiv brakova sklapanih radi interesa, nepravednih sudova, rata, licemerja Crkve, eksploatatorskog plemstva, carskog samodržavlja i terora. Slikao je nenadmašno stravičnu bijedu seljaka i sve vidove nasilja. Zbog realnog prikazivanja života dolazio je u sukob sa vlastima i sa Ruskom pravoslavnom crkvom, koja ga je ekskomunicirala. Umro je 1910. odbivši prethodno da se izmiri sa Crkvom. Djela: romani "Rat i mir", "Vaskrsenje", "Ana Karenjina", pripovijetke "Sevastopoljske priče", "Kozaci", "Otac Sergije", "Krojcerova sonata", "Hadži-Murat", "Narodne priče", drame "Živi leš", "Carstvo mraka", "Svjetlost u tami svijetli", studije "Šta je umjetnost", "Moja ispovijest", "U čemu je moja vjera", "Ne mogu da ćutim!", "Pa, šta da radimo?", memoari "Djetinjstvo", "Dječaštvo", "Mladost".

1835. - U Francuskoj izglasani tzv. "septembarski zakoni" radi suzbijanja radikalnih pokreta i zavođenja cenzure štampe.

1898. - Umro francuski pisac Stefan Malarme, preteča simbolista, čije se pjesme odlikuju sugestivnom muzikalnošću stihova. Znatno je uticao na francusku poeziju. Djela: "Popodne jednog fauna", "Pjesme i proza".

1901. - Umro francuski slikar i grafičar Anri Tuluz Lotrek, majstor litografije, jedan od velikana francuskog impresionizma 19. vijeka. U krugu boema na Monmartru bio je stalni posjetilac kabarea, plesnih lokala, cirkusa i javnih kuća, što su bili motivi njegovih ulja i gvaševa. Njegovi crteži su izrazito jakog kolorita, a naturalizam erotskih scena nije nikada lascivan ili senzacionalistički.

1914. - Uspješnom kontraofanzivom francuskih trupa, potpomognutih britanskim ekspedicionim korpusom, u Prvom svjetskom ratu je poslije četiri dana teških borbi okončana prva velika bitka na rijeci Marni u Francuskoj, tokom koje su ukupni njemački gubici procijenjeni na 800.000 ljudi.

1944. - Dan poslije prodora sovjetskih trupa u Drugom svjetskom ratu kapitulirala je fašistička Bugarska i umjesto monarhofašističkog režima formirana je prokomunistička vlada Otečestvenog fronta. Umjesto zbačenog Konstantina Muravjeva premijer je postao Kimon Georgiev.

1945. - Trupe SAD se na kraju Drugog svjetskog rata iskrcale u Južnoj Koreji, sovjetske su od Japana preuzele Sjevernu Koreju, a 38. paralela je postala linija podjele dviju korejskih država.

1948. - Poslije povlačenja sovjetske vojske na sjeveru korejskog poluostrva proglašena Narodna Demokratska Republika Koreja.

1976. - Umro kineski revolucionar i državnik Mao Ce Tung, jedan od osnivača Komunističke partije Kine, koji je 1949. u Pekingu proglasio Narodnu Republiku Kinu. Prve jedinice Crvene armije je stvorio s Ču Deom 1931, a rukovođenje partijom je preuzeo 1935. U oktobru 1934. s Čuom je poveo "Dugi marš" svojih jedinica, što se pokazalo odlučujućim u građanskom ratu protiv pristalica Čang Kaj Šeka i u borbama protiv japanske okupacione armije. Krajem pedesetih i početkom šezdesetih godina 20. vijeka priklonio se dogmatskoj politici koja je kulminirala u Kulturnoj revoluciji.

1991. - Sovjetska republika Tadžikistan proglasila nezavisnost.

1993. - Izrael i PLO sporazumjeli se o međusobnom priznavanju.

1995. - Avioni NATO pakta počeli drugu seriju bombardovanja Republike Srpske.

1995. - Sa američkog broda "Normandija" u Jadranskom moru lansirano 13 krstarećih raketa tipa "tomahavk" na ciljeve u okolini Banjaluke, dok je istovremeno avijacija NATO-a uništila radio-relejni toranj na Majevici, čime je nastavljeno sistematsko uništavanje telekomunikacionih sistema u Republici Srpskoj.

1996. - U tajfunu koji je pogodio priobalna područja ekonomski najrazvijenije kineske provincije Guangdong poginulo više od 130 ljudi.

1999. - Rumunija zabranila jugoslovenskim brodovima plovidbu rumunskim vodama.

2001. - Jugoslovenski reprezentativci osvojili prvenstvo Evrope u košarci, na drugom mjestu Turska, a na trećem Španija.

2003. - Slovenija ukinula obavezno služenje vojnog roka.

2008. - Na lokalitetu Skelani u opštini Srebrenica arheolozi otkrili ostatke rimske arhitekture.