VIDEO servis
Sve vijesti

Najnovije vijesti

Specijalni servisi 04/07/2017

"UNIVERZITETSKI GRAD" - RAJ ZA SVA ČULA!

 

Banjaluka može da bude ponosna na svoju baštu na površini od oko pet hektara, u kojoj se nalazi oko 550 stabala drveća i žbunja, sa oko 150 različitih vrsta, naglašava direktor Instituta za genetičke resurse Univerziteta u Banjaluci Gordana Đurić.

 


Priredila: Ana BENCUN

BANjALUKA, 4. JULA /SRNA/ - Spomenik parkovske arhitekture "Univerzitetski grad" u Banjaluci jedno je od dva zaštićena područja sa održivim korišćenjem resursa, na kojem se nalazi više od 120 taksona drvenastih, žbunastih i zeljastih biljnih vrsta.

Tu su i ostaci iskonske vegetacije i impozantni primjeri stogodišnjih stabala hrasta, lužnjaka i jasena.

Direktor Instituta za genetičke resurse Univerziteta u Banjaluci Gordana Đurić navodi za Srnu da Institut, kao upravljač ovim zaštićenim područjem, svakodnevno sprovodi mjere zaštite i unapređenja ovog područja.

"Nastojimo da podignemo svijest, kako direktnih korisnika područja, prije svega studenata kao okosnice akademske zajednice društva, pa tako i građana Banjaluke uopšte, o značaju, ljepoti, vrijednosti i bogatstvu zaštićenog područja koje nam je dato na čuvanje i zaštitu", ističe Đurićeva.

Proteklih nekoliko godina u svakoj sezoni zasađeno je na desetine novih sadnica drvenastih, žbunastih, te zeljastih vrsta, s ciljem obogaćivanja zelene matrice i uređenja prostora.

O svakom stablu, žbunu, pereni, ruži vodi se svakodnevna briga, od same sadnje do formiranja odrasle biljke.

Navodnjavanje, sezonska prihrana, integralna zaštita od bolesti i štetočina, sanitarna rezidba, formiranje habitusa, postavljanje identifikacionih i tabli obavještenja - redovne su aktivnosti baštovanske službe i saradnika zaposlenih na poslovima upravljanja zaštićenim područjem.

Đurićeva navodi da zaštićeno područje "Univerzitetski grad" zauzima površinu od oko 27 hektara.

"Ovdje se mogu vidjeti i primjerci močvarnog taksodijuma, magnolije kobus, ginka, kineskog javora, papiraste breze i drugih vrsta. Posebnu vrijednost predstavlja aleja platana duž glavne aleje `Univerzitetskog grada`", napominje ona.

Sastavni dio zaštićenog područja "Univerzitetski grad" je i Botanička bašta, prva i jedina na području Banjaluke.

"Svaki evropski i svjetski grad ima botaničku baštu, negdje staru i nekoliko stotina godina, što ih čini posebnim turističkim destinacijama. Banjaluka može da bude ponosna na svoju baštu na površini od oko pet hektara, u kojoj se nalazi oko 550 stabala drveća i žbunja, sa oko 150 različitih vrsta", naglašava Đurićeva.

Posjetioci u Botaničkoj bašti mogu da vide primjerke japanskog javora, munike, molike, pančićeve omorike, zelkove, kakija, stabla gledičije, žive ograde od bukve, gloga i graba, tri vrste magnolije i mečiju lijesku.

Tu je i bio-bašta sa zbirkama ljekovitog i aromatičnog bilja, trava, povrća, perenjak, zbirka božura, te ružičnjak sa preko 20 sorti ruža, kao i dvije kolekcije autohtonih sorti voćaka sa više od 250 stabala.

"`Univerzitetski grad` odlikuje se i velikim diverzitetom životinjskog svijeta, a posebno smo ponosni na veliki broj različtih vrsta ptica koje se gnijezde i koje su u preletu u zaštićenom području", ističe Đurićeva.

Nažalost, kaže ona, mnogi građani Banjaluke zaštićeno područje poznaju tek iz automobila, koji su u neprekidnoj žurbi, te poziva sve prolaznike da se zaustave, posjete "Univerzitetski grad" i odmore se od gradske gužve, uživajući u zelenilu i miru.

Đurićeva napominje za Srnu da je u Republici Srpskoj ukupno zaštićeno 18 područja, čija površina iznosi nešto više od 21.000 hektara ili 0,9 odsto teritorije Srpske.

"To je još uvijek mala površina, s obzirom na to da bi, prema podacima Strategije zaštite prirode Republike Srpske, optimalni udio zaštićenih područja u odnosu na ukupnu površinu Srpske trebalo da bude oko deset odsto", kaže Gordana Đurić.