VIDEO servis
Sve vijesti

Najnovije vijesti

Specijalni servisi 01/01/2018

ODMAH KRENUTI SA RASTEREĆENjEM PRIVREDE!

 

Ključni cilj i prioritet Vlade Republike Srpske u 2018. godini jeste oporavak privrede, a sve predložene mjere imaju samo jedan cilj - da budu zamajac novom privrednom ciklusu, ističe ministar finansija Republike Srpske Zoran Tegeltija.

 


Razgovarao: Nenad BERETA

BANjALUKA, 1. JANUARA /SRNA/ - Ministar finansija Republike Srpske Zoran Tegeltija najavljuje da će prioritet u radu u 2018. godini biti aktivnosti na rasterećenju privrede, da će se krenuti u ukidanje parafiskalnih nameta, te postepeno preuzimanje tereta porodiljskih bolovanja i smanjenje oterećenja rada.

On u intervjuu Srni navodi da su ta opredjeljenja istaknuta u Programu ekonomskih reformi Srpske i da će se time dati novi podsticaj domaćoj privredi.

"Opredijelili smo se da rasterećenje privrede započnemo kroz reforme finansiranja trudničkog bolovanja i refundacije bolovanja od Fonda zdravstvenog osiguranja, a nastavimo smanjenjem parafiskalnih nameta.

Tu je i smanjenje opterećenja rada, gdje smo veoma jasno definisali kako ćemo to uraditi samo na nivou Srpske, jer zbog opstrukcija sa nivoa BiH nismo uspjeli da to već završimo na način kako smo definisali Reformskom agendom BiH", pojašnjava Tegeltija.

Ključni cilj i prioritet Vlade Republike Srpske u 2018. godini jeste oporavak privrede, a sve predložene mjere imaju samo jedan cilj - da budu zamajac novom privrednom ciklusu.

Tegeltija ističe da je veoma značajna i reforma zdravstvenog sektora, te da se trenutno radi na realizaciji druge faze, a to je uvođenje ustanova zdravstvenog sektora u trezorski sistem poslovanja, čime će značajno biti poboljšana fiskalna disciplina u tom sektoru.

"Pilot-projekat realizujemo u saradnji sa kolegama iz USAID-a i očekujemo do kraja ove godine da prve zdravstvene ustanove budu uključene u trezorski sistem, a posao ćemo nastaviti i u narednoj godini", precizira Tegeltija.

Nakon detaljne analize stanja u svakoj od životnih oblasti u Srpskoj, a u skladu sa smjernicama Evropske komisije, identifikovane su ključne prepreke za rast i konkurentnost.

Te prepreke se ogledaju u fiskalnim opterećenjima na rad, velikom broju neporeskih davanja, zdravstvenom sektoru koji akumulira neizmirene obaveze, kao i u nedovoljnoj efikasnosti javne uprave i lokalne samouprave.

Tu je i nizak nivo produktivnosti, te nedostatak i odliv radne snage, sa kojim se suočava sve više proizvodnih privrednih društava, ali i privrednih društava u sektoru usluga.

Tegeltija ukazuje i na nedovoljno konkurentnu privredu, koja se suočava sa problemima likvidnosti, te slabu povezanost sistema obrazovanja sa tržištem rada.

Prema njegovim riječima, aktivnosti Vlade Srpske fokusirane su na pomenute oblasti, sa konačnim ciljem privrednog rasta koji bi se snažnije odrazio na kvalitet života u Republici Srpskoj.

Tegeltija navodi da je Srpska u prošlu godinu ušla bez tereta zaostalih obaveza iz Reformske agende, ali da nije bilo naznaka da će skoro biti otklonjene opstrukcije sa usvajanjem reformskih procesa i na ostalim nivoima vlasti kako bi se reforme odvijale nesmetano.

On je podsjetio da su, osim izuzetno povoljnih finansijskih sredstava od MMF-a sa izuzetno dugim rokom vraćanja, bili ugroženi aranžmani sa Svjetskom bankom, te brojne investicije, prije svega u infrastrukturi, odnosno sva sredstva koja su trebala da daju pozitivne efekte privrednom rastu.

"Kada se uzme u obzir da je Republika Srpska, `zahvaljujući` djelovanju njenih predstavnika koji čine opoziciju u Srpskoj, ostala bez znatnih sredstava i da smo ih uspjeli kompenzovati vlastitim snagama, nemamo razloga za nezadovoljstvo", navodi ministar finansija Republike Srpske Zoran Tegeltija.

On ističe da su izvršene obaveze prema poljoprivrednicima, socijalnim kategorijama, da se gradilo i investiralo, te da su otvarani novi proizvodni kapaciteti.

U 2017. godini aktivnosti su bile usmjerene prvenstveno na privredu i tržište rada, što je vidljivo i polako daje efekte i na rast bruto domaćeg proizvoda, a tu je i posebno pokazan senzibilitet prema najstarijoj populaciji u Republici Srpskoj, koja datira još od uključivanja Fonda PIO u republički budžet.

"Sa finansijske strane, znali smo da će nam uključivanje Fonda PIO donijeti kratkoročno probleme likvidnosti, ali smo to veoma brzo sanirali i sada mogu reći da je to bio odličan potez", ističe Tegeltija.

On u intervjuu Srni napominje da je već riješeno mnogo ključnih strukturnih reformi, te da je zadovoljan saradnjom sa socijalnim partnerima na usvajanju ključnih finansijskih dokumenata.