VIDEO servis
Sve vijesti

Najnovije vijesti

Dogodilo se na današnji dan21/03/2019

DOGODILO SE NA DANAŠNjI DAN

 

BIJELJINA, 23. MARTA /SRNA/ - Danas je subota, 23. mart, 82. dan 2019. Do kraja godine ima 283 dana.

 

1391. - Umro bosanski kralj Tvrtko Prvi Kotromanić, najmoćniji bosanski vladar, koji je u manastiru Mileševa, na grobu Svetog Save, 1377. krunisan za kralja Srbije i Bosne, čemu je 1382. dodao titulu kralja Dalmacije, Hrvatske i Primorja. U bici kod Bileće 1388. je potukao Turke, a njegova vojska pod vojvodom Vlatkom Vukovićem učestvovala je 1389. u Kosovskoj bici protiv Turaka. Bio je rodbinski vezan s Nemanjićima: unuk je Jelisavete, kćerke srpskog kralja Stefana Dragutina. Grb tog bosanskog i srpskog velmože - dva polja podijeljena kosom linijom, sa po tri ljiljana u svakom polju u obliku trougla i u pravoj liniji - muslimanska vlada u Sarajevu, koja je 1992. započela građanski rat protiv Srba u Bosni je, pokušavajući da nakalemi bilo kakav identitet, uzela kao uzorak za zastavu takozvane Republike Bosne i Hercegovine, što je tragikomičan istorijski paradoks. Posebno stoga što je ljiljan u srednjovjekovnoj evropskoj heraldici simbol Bogorodice. 1801. - Nezadovoljni dvorski oficiri ubili ruskog cara Pavla Prvog Petroviča Romanova, koga je na prijestolu naslijedio sin Aleksandar Prvi. Poslije dolaska na vlast 1796, strahujući od ideja Francuske revolucije, zaveo je policijski režim i uveo Rusiju u "Drugu koaliciju" s Engleskom i Austrijom protiv Francuske. Poslao je rusku vojsku pod komandom generalisimusa Aleksandra Suvorova u Italiju i Švajcarsku i ona je 1798. i 1799. izvojevala više pobjeda nad francuskim trupama. Razočaran pasivnošću Engleske, izmirio se 1800. s "prvim konzulom" Francuske Napoleonom Bonapartom i prekinuo diplomatske odnose s Londonom. Čestim smjenjivanjem činovnika i ograničavanjem privilegija dvorjanima okrenuo je protiv sebe dvorske oficire, koji su organizovali zavjeru i ubili ga. 1842. - Umro francuski pisac, oficir i diplomata Anri Stendal, začetnik velike epohe francuskog realizma i jedan od tvoraca realističkog i psihološkog romana. Izvrstan je hroničar, analitičar i kritičar francuskog društva iz vremena restauracije. Privlačile su ga jake ličnosti poput Napoleona, ali je bio republikanac iako je živio u vrijeme Prvog carstva, Restauracije i Julske monarhije. Oduševljeni pristalica Francuske revolucije, borio se protiv rojalista, jezuita i bogataša, kritikujući građanski moral. Na osnovu starih rukopisa pri kraju života je napisao nekoliko novela iz italijanske prošlosti. Ostavio je u rukopisu dnevnike i uspomene, dosta je pisao o slikarstvu i muzici. Djela: romani "Crveno i crno", "Parmski kartuzijanski manastir", "Lisjen Leven", "Armansa", studije "Rasin i Šekspir", "Život Hajdnov", "Istorija slikarstva u Italiji", "Rim, Napulj i Firenca". 1861. - Grof Kamilo Benso di Kavur, borac za ujedinjenje Italije, postao prvi italijanski premijer. 1862. - Umro ruski diplomata Karl Robert Vasiljevič Neselrode, ministar inostranih poslova Rusije od 1822. do 1856, koji je provodio reakcionarnu politiku Svete alijanse, osnovane poslije Bečkog kongresa 1815. Jačao je ruski uticaj na Balkanu i u spoljnoj politici je snažno podržavao reakcionarnog austrijskog kancelara Klemensa Meterniha. Odgovoran je za ulazak Rusije 1853. u Krimski rat protiv Otomanskog carstva, kojem su se potom pridružili Francuska, Velika Britanija i Sardinska kraljevina /Pijemont/, pa je poslije ruskog poraza 1856. podnio ostavku. 1863. - Rođen srpski geolog Svetolik Radovanović, član Srpske kraljevske akademije, profesor Univerziteta u Beogradu, prvi ministar privrede u Srbiji. Reformisao je srpsko rudarsko i šumarsko zakonodavstvo, a 1892. je s geologom Jovanom Žujovićem osnovao Srpsko geološko društvo. Kao ministar je donio prva pravila rudarsko-bratinske kase za osiguranje rudara, ustanovio nedeljno-praznične škole za šegrte i izdao prvi godišnjak Rudarskog odjeljenja Ministarstva privrede. Djela: "Uvod u geologiju istočne Srbije", "O trusu", "Podzemne vode", "Lijas kod Rgotine", "Lijas kod Dobre", "Crnajka s naročitim obzirom na njen Doger", "Donjolijaska fauna sa Vrške čuke", "Kelovej kod Vrške čuke", "O velikom šarijažu u istočnoj Srbiji". 1881. - Rođen francuski pisac Rože Marten di Gar, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1937. Vjerno je naslikao francusko građansko društvo na početku 20. vijeka. Djela: romani "Žan Boroa", "Porodica Tibo" /11 knjiga, objavljenih između 1922. i 1940/, komedija "Testament čiča-Lelea", crtice iz seljačkog života "Stara Francuska". 1887. - Rođen francuski slikar španskog porijekla Hose Viktorijano Gonsales, poznat kao Huan Gris, pionir stila poznatog kao sintetički kubizam. U početku je stvarao pod uticajem zemljaka Pabla Pikasa, a kasnije je našao originalan izraz u kolažima i sažimanju formi, na granici apstrakcije. 1900. - Rođen njemački filozof Erih From, koji je, oživljavajući humanističku tradiciju marksizma, pokušao da je primijeni na sociološko-psihološke probleme. Kritički je tumačio Zigmunda Frojda i analizirao uzroke ljudskog samootuđenja. Emigrirao je iz Njemačke pred nacizmom. Djela: "Bjekstvo od slobode", "Čovjek za sebe", "Zdravo društvo", "Vještina voljeti", "Zen-budizam i psihoanaliza", "Anatomija ljudske destruktivnosti", "Misija Zigmunda Frojda", "Marksova koncepcija čovjeka", "Čovjekovo srce", "Bićete kao bogovi". 1903. - U demonstracijama oko 5.000 studenata, đaka i radnika protiv apsolutističkog režima srpskog kralja Aleksandra Obrenovića, koje su organizovali studenti-socijalisti Dimitrije Tucović i Triša Keclerović, u Beogradu u sukobu s policijom poginulo pet, a ranjeno šest ljudi. Uhapšeno je više od 120 demonstranta, protiv 27 podignuta je optužnica, a Tucović i Keclerović su morali da emigriraju. 1908. - Rođena američka filmska glumica Lusil Lesier, poznata kao Džoan Kraford, jedna od najvećih holivudskih zvijezda tridesetih godina 20. vijeka. Filmovi: "Mildred Pirs" /nagrada "Oskar"/, "Lice jedne žene", "Humoreska", "Prokletnici ne plaču", "Strah", "Nježna pjesma", "Demonska žena", "Šta se dogodilo Bebi Džejn". 1910. - Rođen japanski filmski režiser Akira Kurosava, koji je proslavio kinematografiju svoje zemlje, jedini režiser koji je dobio dva puta nagradu "Oskar" za najbolji inostrani film. Uspješno je spojio japansku tradiciju i kulturu s evropskim senzibilitetom, a kritičari su ga nazvali "teno /car/ japanske kinematografije". Filmovi: "Rašomon", "Sedam samuraja", "Krvavi prijesto", "Idiot", "Živjeti", "Na dnu", "Dodeskaden", "Dersu Uzala", "Kagemuša", "Ran", "Madadajo". 1912. - Rođen njemački inženjer Verner fon Braun, konstruktor nacističkih raketnih projektila "fau-1" i "fau-2", kojima je u Drugom svjetskom ratu bombardovana Velika Britanija. Poslije rata je emigrirao u SAD, gdje je rukovodio proizvodnjom raketnih projektila "Redstoun" i "Jupiter C", kojim je 1958. lansiran prvi američki vještački satelit "Eksplorer-1". 1918. - Gigantski njemački top pod nazivom "velika Berta" u Prvom svjetskom ratu bombardovao Pariz s više od sto kilometara razdaljine. 1919. - Benito Musolini u Milanu osnovao Fašističku partiju. 1921. - Rođen engleski vozač brzih automobila i čamaca Donald Malkolm Kembel, koji je 1964. postavio svjetski rekord u vožnji automobilom od 648,7 kilometara na čas. Poginuo je 1967. vozeći čamac "Plava ptica" s mlaznim motorom na jezeru Koniston u Velikoj Britaniji kad je pokušao da još jednom pomjeri granicu brzine. Čamac je dostigao brzinu novog svjetskog rekorda na vodi od 527,9 kilometara na čas, ali je rekorder to platio životom. 1933. - Njemački Rajhstag usvojio Zakon o punomoći, kojim su kancelaru Adolfu Hitleru data diktatorska ovlašćenja do 1937, ali se pokazalo da je vremensko ograničenje diktature obmana, jer su ubrzo zbrisane sve demokratske tekovine. 1942. - Počelo izbacivanje iz kuća Amerikanaca japanskog porijekla na zapadnoj obali SAD i njihovo prebacivanje u logore u koje su zatočeni tokom Drugog svjetskog rata. 1945. - Američke i britanske trupe u Drugom svjetskom ratu prešle rijeku Rajnu i nastavile nadiranje u unutrašnjost Njemačke. 1948. - Umro ruski filozof Nikolaj Aleksandrovič Berdjajev, mislilac hrišćanske inspiracije, jedan od najvećih filozofa 20. vijeka, čije su ideje ključ za razumijevanje duhovne situacije savremenog čovjeka. Za njega je ljudska ličnost kao duhovni entitet najviša vrijednost. U njenoj stvaralačkoj osnovi je apsolutna sloboda, koja proizlazi iz bezdana, podzemlja. Sadržaj te kreativne dimenzije jeste dijalektika Bogočovještva, misterija "rođenja Boga u čovjeku i čovjeka u Bogu", a sama ličnost nije nešto gotovo, stabilno i dovršeno, jer je stalno pokreće kreativna energija, pri čemu se prepliću čovjek kao mikrokosmos i univerzalno kao makroantropos. Filozofski izraz je oblikovao u atmosferi usamljenosti, proročki zanesen elementima iracionalnih težnji, eshatoloških i mističkih želja, u uslovima sukoba s inertnim svijetom materije i zlih slutnji. Zbog stalne težnje za originalnošću postao je najpopularniji ruski filozof na Zapadu, mada je uvijek bio krajnje suzdržan prema zapadnim sistemima vrijednosti i načinu života. Rusiju pritisnutu boljševičkom diktaturom je krajnje nevoljno napustio 1922. i u Francuskoj je umro kao emigrant. Djela: "Hrišćanstvo i klasna borba", "Smisao istorije", "Filozofija slobode", "Čovjek i mašina", "Izvori i smisao ruskog komunizma", "O ropstvu i slobodi čovjeka". 1950. - Stupila na snagu Konvencija o osnivanju Svjetske meteorološke organizacije i taj dan se obilježava kao Svjetski meteorološki dan. Svjetska meteorološka organizacija je osnovana radi lakšeg stvaranja svjetske mreže stanica za meteorološka osmatranja i održavanja sistema za brzu razmjenu informacija o vremenskim prilikama. 1953. - Umro srpski vajar Đorđe Jovanović, član Srpske akademije nauka i umetnosti, profesor i direktor Umetničke škole u Beogradu. Arhitekturu je studirao na Velikoj školi u Beogradu, a vajarstvo u Beču, Minhenu i Parizu. Izradio je biste i medalje mnogih državnika, vojskovođa, naučnika i umjetnika i više javnih spomenika: kosovskim junacima u Kruševcu, Milošu Obrenoviću u Požarevcu, Josifu Pančiću i vojvodi Živojinu Mišiću u Beogradu, Branku Radičeviću u Sremskim Karlovcima. 1956. - Pakistan, prema novom ustavu, postao islamska republika. 1966. - Kanterberijski nadbiskup u Rimu sastao s papom, što je poslije četiri vijeka bio prvi susret poglavara Anglikanske i Rimokatoličke crkve. 1980. - U Zapadnoj Njemačkoj osnovana politička stranka "Zeleni pokret", što je bio izraz svjetskog fenomena povećane brige i borbe za zaštitu čovjekove okoline. 1983. - Umro dr Barni Klark, prvi čovjek kojem je 112 dana ranije ugrađeno vještačko srce. 1983. - Predsjednik SAD Ronald Regan saopštio plan za izgradnju novog sistema odbrane, zasnovanog na svemirskoj tehnologiji, kasnije poznatog po nazivu "zvjezdani ratovi". 1994. - Predsjednički kandidat vladajuće Revolucionarne institucionalne partije Meksika Luis Donaldo Kolosio ubijen na predizbornom mitingu u Tihuani. Godinu dana kasnije je, pod optužbom da je umiješan u atentat, uhapšen Raul Salinas, brat meksičkog predsjednika Karlosa Salinasa de Gortarija. 1994. - U Sibiru se srušio ruski putnički avion "erbas A-310", koji je letio u Hong Kong, a udes nije preživio niko od 75 putnika i članova posade. 1996. - Li Teng Hui preuzeo dužnost predsjednika Tajvana, kao prvi demokratski izabrani lider tog kineskog ostrva. 1998. - Ruski predsjednik Boris Jeljcin smijenio premijera Viktora Černomirdina i kompletnu njegovu vladu. 1999. - Predsjednik Savezne Republike Jugoslavije Slobodan Milošević odbio zahtjev da prihvati strane trupe pod vođstvom NATO pakta na Kosovu i Metohiji, poslije čega je specijalni izaslanik SAD Ričard Holbruk odmah otputovao u sjedište NATO u Briselu. Generalni sekretar NATO-a je potom aktivirao naredbu o otpočinjanju vazdušnih udara, a Vlada SRJ je proglasila stanje neposredne ratne opasnosti. 1999. - Premijer Rusije Jevgenij Primakov odustao od posjete SAD zbog prijetnji ove zemlje da će NATO pakt bombardovati Jugoslaviju. Primakov je naredio posadi aviona, u momentu kad je bio iznad Atlantskog okeana na putu ka Vašingtonu, da letjelicu vrati u Moskvu. 1999. - U glavnom gradu Paragvaja Asunsionu atentator ubio potpredsjednika te južnoameričke zemlje Luisa Arganu. 2003. - Slovenački birači se na referendumu pozitivno izjasnili o ulasku u EU i NATO. 2004. - Sud u Stokholmu osudio Mijaila Mijailovića /25/, ubicu švedskog ministra inostranih poslova Ane Lind, na doživotnu kaznu zatvora. 2004. - Peking prekinuo razgovore o ljudskim pravima sa SAD. 2006. - Narodna skupština Republike Srpske zaključila da tužbu BiH protiv Srbije i Crne Gore pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu treba povući, a sva otvorena pitanja rješavati dijalogom ovlašćenih predstavnika tri konstitutivna naroda.