VIDEO servis
Sve vijesti

Najnovije vijesti

Specijalni servisi 29/03/2019

"ŠILINGOVANjE" PAMETI I ISTORIJE

 

Dok strahuje od brada sa komemorativnog "četničkog okupljanja", nekadašnji protektor Kristijan Švarc-Šiling mogao bi /bar inkognito/ da prošeta sarajevskim ulicama i upozna zavidan broj bradatih i dobro držećih muškaraca, među kojima su oni koje zapadne obavještajne službe svakodnevno traže zbog islamskog fundamentalizma i terorizma

 

Priredio: Nenad TADIĆ

BIJELJINA, 29. MARTA /SRNA/ - Propagandni lobisti još obavljaju posao za političko Sarajevo, a najnoviji gaf je oglašavanje nekadašnjeg protektora Kristijana Švarc-Šilinga, koji se zgražava nad preispitivanjem karaktera zločina u Srebrenici i grupicom /ostarjelih/ četnika kod Višegrada.

U vremenu kada bošnjački mediji "otkrivaju" nevjerovatnu "alternativnu istoriju", prema kojoj su za AVNOJ i pobjedu nad okupatorom 1945. godine najmanje zaslužni Srbi i prema kojoj je Gavrilo Princip agresor i ubica, a Franc Ferdinand autentična sarajevska vrijednost - Švarc-Šilingu se priviđa neviđena "četnička opasnost" u BiH.

Švarc-Šiling, kao i slični ratni i poslijeratni lobisti za ideje političkog Sarajeva, ne vidi javne natpise po sarajevskim ulicama na kojima se Srbi nazivaju fašistima i prozivaju za ubistva, niti se pita gdje nestadoše nazivi ulica, trgova i institucija nazvanih po uglednim naučnicima, piscima ili ratnicima - oslobodiocima sa srpskim imenima i prezimenima.

Dok u tekstu za "Dojče vele", kako prenose sarajevski mediji, lamentira nad navodnom opasnošću koju predstavljaju četnici i vladajući političari u Republici Srpskoj, Švarc-Šiling "nema pojma" da školarci u Sarajevu uče istoriju u školi nazvanoj prema žestokom simpatizeru koljačke "Handžar divizije" Mustafi Busuladžiću.

Za Švarc-Šilinga istorija BiH počinje 1992. godine, pa, kao i sve njegove kolege na mjestu visokih predstavnika, "nije upućen" u činjenicu da se svake godine na Gradini obilježava godina sjećanja na koncentracioni logor Jasenovac, u kojem je izvršen genocid nad svim kategorijama srpske populacije, bez obzira na pol i dob.

"Nije upućen" jer tamo nikada nije otišao, kao što nije posjetio nijedno mjesto staradanja Srba u ratu tokom devedesetih godina prošlog vijeka.

O stepenu "šilingovanja" zdrave pameti govori i činjenica da Švarc-Šiling poredi njemački nacizam i desetine miliona žrtava koje je ostavio za sobom sa pripadnicima Vojske Republike Srpske, koji su u najvećoj mogućoj mjeri držali front i kopali rovove uz gradove i mjesta u kojima su živjeli.

Glavna sarajevska ulica nazvana je po Aliji Izetbegoviću, piscu "Islamske deklaracije", koja zagovara apsolutno islamsko društvo i objašnjave metode kojima se do njega dolazi, a Švarc-Šiling brine o mogućim udarima na "multietničko" Sarajevo i BiH.

Dug je spisak neobjektivnosti i pristrasnih pogleda na politiku i istoriju koju godinama pokazuju visoki predstavnici u BiH, ponašajući se kao zaštitnici BiH i Sarajeva od "zlih Srba".

Rat u BiH tokom devedestih godina 20. vijeka nazvan je, kako u Dejtonskom mirovnom sporazumu, tako i u svim drugim međunarodnim dokumentima, "nesrećnim sukobom u regionu", što Švarc-Šilingu ne znači ništa jer on, kao i njegove kolege, nije tumačio i primjenjivao ovaj sporazum, već ga na silu mijenjao i "dopunjavao".

Dok strahuje od brada sa komemorativnog "četničkog okupljanja" kod Višegrada, Švarc-Šiling bi mogao /bar inkognito/ da prošeta sarajevskim ulicama i upozna zavidan broj bradatih i dobro držećih muškaraca, među kojima su i oni koje zapadne obavještajne službe svakodnevno traže zbog islamskog fundamentalizma i terorizma.

Švarc-Šiling lamentira nad nesumnjivim zločinom u Srebrenici i srpskim odnosom prema njemu, mada su svi politički predstavnici Srba odali dužni pijetet žrtvama, dok na grobnice sa imenima Srba za skoro 25 godina mira nije stigao nijedan kvalifikovani predstavnik druga dva naroda u BiH.

Tražeći od svog nasljednika Valentina Incka /čiju OHR adresu više niko pamti/ da zabrani "negiranje genocida", Švarc-Šiling sasvim sigurno ne misli na svaki zločin koji bi se morao tako okvalifikovati, računajući i pokolj iz Drugog svjetskog rata nad jednim od tri konstitutivna naroda - Srbima.

Zapravo, s obzirom na pristrasnost i selektivnost primjera koji iz teksta prosto zaudaraju, Švarc-Šiling ne misli ništa, on samo odrađuje zadatu temu i prisjeća se "unosnih dana" koje je sproveo sjedeći na minderluku od "zlatnih ljiljana" u Sarajevu.