VIDEO servis
Sve vijesti

Najnovije vijesti

Specijalni servisi 02/06/2019

TASIĆ: SCENOGRAFIJA TREBA DA BUDE OGLEDALO POZORIŠTA

 

Animator, dobitnik brojnih nagrada za animaciju i glumu, kao i priznanja za izradu lutaka i scenografije za lutkarsko pozorište Zorana Milošaković Tasić iz Beograda, svojom trostrukom ulogom na 20. Međunarodnom festivalu profesionalnih lutkarskih pozorišta za djecu "Lut fest" Istočno Sarajevo, ostavila je snažan utisak na posjetioce, goste, učesnike i organizatore ove jedinstvene kulturne manifestacije

 

Pripremio: Ognjen Begović

ISTOČNO SARAJEVO, 2. JUNA /SRNA/ - Osnovno pravilo u svim lutkarskim predstavama jeste da je scenografija uvijek u službi lutke, odnosno scenografija treba da bude ogledalo pozorišta, kaže za Srnu scenograf, animator, glumac i kreator lutaka Zorana Milošaković Tasić iz Beograda.

"Drugim rečima, scenografija treba da prikaže mesto dešavanja, mesto odvijanja priče, a s druge strane ona ne sme da bude toliko intenzivna kako ne bi ugrozila samu likovnost lutke, jer lutka mora da dominira scenom", pojašnjava Tasićeva.

Prema njenim riječima, scenogarfija danas na našim prostorima jeste odraz stanja pozorišta, bukvalno njegovog finansijskog stanja.

Ističući da su izdvajanja za sve grane umjetnosti i kulture uopšte veoma skromna, ona kaže da je posljedica takvog stanja to što su scenografije siromašne, ne po umjetničkom izrazu, nego u određenom konstruktivnom smislu, zatim po pitanju materijala, kao i cjekokupnog tehničkog izvođenja scenografije.

"To odsustvo finansijskih sredstva, s druge strane, podstiče nas scenografe da se snalazimo na umetnički način, da se kreativno odnosimo prema postavljanju scene. Ja to, u neku ruku, i volim i ne volim, volim da radim i stvaram, ali ne volim to što za scenografije nema dovoljno novca", kaže Tasićeva.

Ona naglašava da su sve scenografije predstava u takmičarskom programu 20. "Lut festa" odgovorile svom zadataku, jer su u svim komadima lutke dominirale scenom, a ne obrnuto, što je dobro.

Zasluge za to, ističe Tasićeva, idu i glumcima koji su bili izvrsni animatori, a naravno i scenografima koji su bili "pametni".

Tasićeva je na ovogodišnjem 20. Međunarodnom festivalu profesionalnih lutkarskih pozorišta za djecu "Lut fest" Istočno Sarajevo, koji je održan od 12. do 17. maja, odlukom stručnog žirija dobila nagrada za kreaciju lutke Kraljice guštera u predstavi "Bajka o čarobnom kamenu", Malog pozorišta "Duško Radović" iz Beograda.

Ona je zajedno sa glumcima Pozorišta lutaka "Pinokio" iz Beograla igrala u predstavi "Ginjol" u režiji Sandre Rodić Janković, a rukovodila je i četvorodnevnom Lutkarskom radionica - Folklor kroz lutkarstvo "Priče iz starog mlina", čiji je cilj njegovanje i očuvanje kulturnog nasljeđa i tradicije.

Zorana Milošaković Tasić već 30 godina nalazi se na lutkarskoj sceni.

Ona radi u pozorištu lutaka "Pinokio", a dobitnik je mnogih nagrada za glumu i animaciju. Trenutno igra u 24 predstave koje su na repertoaru. Snimila je i dvije serije "Na slovo na slovo" /rimejk/ i "Kukuriku šou", a sada snima seriju "Glavom kroz zid".

Od Tajvana, preko Evrope do Kanade, vodila je radionice za izradu lutaka od recikliranih materijala, igrajući i predstavu "Crvenkapa" koja je specifična baš po lutkama koje su na taj način izrađene. Na Kubi je nagrađena na godišnjem nivou za najbolji performans 2007. godine, kao i u Hakaziji.

Pored glume, bavi se izradom lutaka, maskota, scenografije, kao i upotrebnih maski za scensko izražavanje. Unesko je finansirao projekat za koji je angažovana za obnovu sakralnog prikaza običaja i papirnog teatra u Krčedinu.

Član je upravnog odbora UNIMA za Srbiju.

Trenutno radi na projektu "Rok spaja – estrada razdvaja", koji predstavlja svojevrsnu muzičku edukaciju kroz lutku poznatih likova /Neša Galija, Cane i Bajaga/ za šta je dobila poziv da učestvuje na Danima kulturne Evrope, krajem septembra ove godine.

Jubilarni 20. "Lut fest" održan je u Istočnom Sarajevu od 12. do 17. maja, u organizaciji "Forum teatra", pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Srpske Željke Cvijanović i Ministarstva prosvjete i kulture Srpske, dok su medijski pokrovitelji bili RTRS i Novinska agencija Republike Srpske SRNA.