VIDEO servis
Sve vijesti

Najnovije vijesti

Specijalni servisi 28/09/2019

SRBI DA OČUVAJU VJERSKI I NACIONALNI IDENTITET, JEZIK I PISMO

 

Ne volim da veličam pojedince, ja pjevam o žrtvama, jer želim da stalno iznova podsjećam na herojske podvige hiljade ponosnih, ali anonimnih, da ne kažem marginalnih ljudi, koji svaki za sebe i za svoju porodicu zaslužuje vječno sjećanje, pomen i pijetet...

 

Razgovarao: Ognjen Begović

ISTOČNO SARAJEVO, 28. SEPTEMBRA /SRNA/ - Srpski pjesnik i književnik iz Istočnog Sarajeva Goran Vračar ističe da srpski narod treba oštro da se suprotstavi svim pokušajima narušavanja nacionalnog i vjerskog identiteta, kao i minorizacije srpskog jezika i potiskivanja ćirilice.

Vračar je rekao za Srnu da je obaveza svih da njeguju srpski jezik i ćirilično pismo, ali se pri tome nikako ne treba odricati ni latinice.

"Mi Srbi imamo neki staklenozvonski odnos prema mnogo čemu. Svoj roman prvenac sam objavio na latinici zato što smatram da je i latinica moje pismo. Zašto se Srbi olako odriču nečega što je njihovo", upitao je Vračar.

On je istakao da je Beograd na originalan način motivisao sve poslovne ljude koji se na javnim mjestima, uključujući i nazive firmi ili ulica, koriste ćirilicom, tako što im omogućava određene finansijske olakšice.

Navodeći da se njegov poetski opus može uslovno podijeliti na misaonu, rodoljubivu i erotsku, odnosno ljubavnu poeziju, Vračar kaže da voli rodoljubivu poeziju i da ima dosta dobrih pjesama koje bude paotriotizam, jačaju osjećaj nacionalne pripadnosti srpskom narodu.

"Ne volim da veličam pojedince, ja pjevam o žrtvama, jer želim da stalno iznova podsjećam na herojske podvige hiljade ponosnih, ali anonimnih, da ne kažem marginalnih ljudi, koji svaki za sebe i za svoju porodicu zaslužuje vječno sjećanje, pomen i pijetet...", naglašava Vračar.

Ovaj pjesnik i književnik iz Istočnog Sarajeva ističe da je nedavno učestvovao na Četvrtim međunarodnim književnim susretima u Banjaluci, koje je organizovalo Udruženje književnika Republike Srpske.

Vračar kaže da je potom boravio u Srbiji gdje je na poziv organizatora kao jedini predstavnik iz Republike Srpske i BiH učestvovao na 56. Beogradskim međunarodnim pjesničkim susretima, zajedno sa 21 pjesnikom iz 16 država.

On navodi da je na ovim susretima upoznao mnoge ljude iz raznih zemalja koji su ne samo u pjesničkom, nego i u političkom smislu bili veoma značajni i poznati čak i prije posljednjeg rata na ovim prostorima.

"Naravno da smo najviše razgovarali o Kosovu i srpskim problemima, jer mi Srbi od tih tema jednostavno ne možemo da se odmaknemo, ali razmijenili smo i mišljenjima o vlastitim pogledima u vezi sa stvarnošću i prilikama u kojima živimo i radimo. Neponovljivo je iskustvo govoriti svoje stihove na srpskom jeziku uporedo sa pjesnicima iz Azerbejdžana, Turske, Rumunije, Bugarske, koji su stihove izgovarali na svojim maternjim jezicima, uz naknadni prevod, odnosno čitanje na srpskom jeziku", ističe Vračar.

On naglašava da je imao i veoma zapažene nastupe u Crnoj Gori, gdje je srdačno dočekan na promociji romana "Sedmi dan" u Nikšiću, a potom i na Pivskim večerima u Plužinama, te na pjesničkoj manifestaciji "Tara bez granica" na Tari.

Vračar je rekao da priprema monodramu, koja je bazirana na njegovom romanu prvencu "Sedmi dan", a u planu je i novi roman.

"Nakon posjete Srbiji sve više želim da moja knjiga bude objavljena i u Srbiji, jer tek tamo čovjek može da se `izvaga`, odnosno da spozna koliko vrijedi, kada se upozna sa braćom umjetnicima preko Drine. Volio bih da me kao zrelog književnika i pjesnika poklonici proze i poezije prepoznaju i u Srbiji, kao što je to slučaj u Republici Srpskoj", kaže Vračar.

On navodi da je svaku promociju svojih knjiga poezije, uključujući i roman "Sedmi dan", uradio na različit, inovativan i nekovencionalan način, mimo uobičajenih klišea i standardnih pjesničkih večeri, koristeći pri tome raznovrsan multimedijalni pristup, u kombinaciji audio-vizuelnih elemenata ili rok muzike sa klasičnim recitovanjem stihova.

On je pozvao članove Savjeta za kulturu grada Istočno Sarajevo da počnu ozbiljnije raditi svoj posao i institucije vlasti na svim nivoima da podrže projekte iz kulture, a ne da mnoge ideje umjetnika "propadaju zbog neznanja ili nemara ljudi zaduženih za kulturi koji čame u lokalnoj administraciji i ne miješaju se u svoj posao".

Goran Vračar rođen je 1964. u Sarajevu gdje je i započeo karijeru književnika.
Za svoju poeziju višestruko je nagrađivan.

Do sada je izdao nekoliko zbirki pjesama "Svetla Sarajeva", "S one strane Drine", "Let iznad Lukavičijeg gnijezda", "Kad ti jave da sam umro", "Kad smo se voljeli nas dvoje" i "Ispovijest ludaka", kao i roman "Sedmi dan", koji iz psihološkog ugla pokušava da sagleda komplikovane odnose muškarca i žene.

"Poezija je materija koja se potvrđuje vremenom, pa je zato časnije reći da neko kao ja piše pjesme, a tek će vrijeme koje je pred nama pokazati da li se, zaista, radilo o pjesniku", poznata je Vračareva maksima.