VIDEO servis
Sve vijesti

Najnovije vijesti

Specijalni servisi 21/01/2020

TERMOELEKTRANE, NAJČEŠĆE, NEARGUMENTOVANO OPTUŽENE

 

Istraživanja pokazuju da su lebdeće čestice promjera manjeg od 10 mikrometara /PM10/ štetne za zdravlje, ali su još štetnije čestice promjera 2,5 mikrometara, jer zbog ovako malih dimenzija prodiru duboko u pluća i dugo se tamo zadržavaju, pokazuju zdravstvena istraživanja.

 

Priredila: Zorica SIMEUNOVIĆ

BIJELJINA, 21. JANUARA /SRNA/ - Predsjednik Saveza inženjera rudara i geologa Republike Srpske Cvjetko Stojanović tvrdi da ne postoje relevantni podaci na osnovu kojih bi se moglo zaključiti koji je udio termoelektrana, toplana ili energana, koje koriste ugalj kao gorivo, u ukupnoj emisiji štetnih gasova.

"Brojni su izvori zagađenja vazduha, a njihov sastav i broj prvenstveno zavise od stepena razvijenosti društva, odnosno društveno-ekonomskih mogućnosti konkretnog područja" - navodi Stojanović.

On napominje za Srnu da su, osim prirodnih /erupcije vulkana, pustinjska i kosmička prašina, te gasovi, koji nastaju u velikim akvatičnim sredinama, kao što su okeani i velika jezera/, najznačajniji izvori zagađenja vazduha i antropogenog porijekla /stvorenog ljudskom djelatnošću/.

"Izvori tog zagađenja su veliki industrijski objekti poput termoelektrana, energana, toplana, individualnih ložišta, koji spadaju u stacionarne izvore zagađenja, te razna vrsta vozila, kao i veliki broj kućanskih aparta koji spadaju u kategoriju nestacionaranih zagađivača", precizira Stojanović.

Zdravstvena istraživanja pokazuju da su lebdeće čestice promjera manjeg od 10 mikrometara /PM10/ štetne za zdravlje, ali su još štetnije čestice promjera 2,5 mikrometara, jer zbog ovako malih dimenzija prodiru duboko u pluća i dugo se tamo zadržavaju.

"Čestice veće od 10 mikrometara uglavnom se zadržavaju u nosu, ustima i grlu. Važno je znati da lebdeće čestice nisu jedinstvene po sastavu, nego zavise od izvora, a neke mogu biti vrlo štetne i kancerogene. Ako takve čestice na sebi nose neke problematične spojeve, na primjer teške metale, one mogu uzrokovati zdravstvene problem", upozorava Stojanović.

On naglašava da je domaće, a i regionalno zakonodavstvo usvojilo standarde, metode mjerenja kao i preporuke sa propisima EU.

"Stručna javnost ističe da povišene vrijednosti lebdećih čestica u vazduhu nisu dramatične, mada se ne mogu nazvati bezopasnim", ističe predsjednik Saveza inženjera rudara i geologa Republike Srpske.

Stojanović podsjeća da su mišljenja eksperata prilično suprotstavljena, počevši od toga da jedni smatraju kako je glavni uzrok klimatskih promjena, odnosno emisije štetnih gasova, rad termoletreana, toplana i eletrana, do onih koji zastupaju stav da su uzroci mnogostruki.

"U moguće uzroke spadaju i položaj Zemlje u odnosu na svoju osu, erupcije vulkana, periodične pojave na zemlji, krčenje šuma, velike životinjske farme... Neki eksperti smatraju da je udio termoelektrana, po redu veličine, od jedan do dva odsto u ukupnoj emisiji štetnih gasova", napominje on.

Teško je reći, kaže Stojanović, ko je u pravu u vezi sa ovim pitanjem, ali se sa sigurnošću može navesti da su uzroci mnogostruki, te da je priča o obnovljivim izvorima energije prilično izlobirana, a da se termoelektrane najčešće neargumentovano optužuju za navedene pojave.

On objašnjava da je "RiTE Ugljevik" ekološka pitanja riješila izgradnjom postrojenja za odsumporavanje i novim filterskim postrojenjem, a ogroman značaj pridaje se i rekultivaciji degradiranih površina na rudniku.

Stojanović napominje da se mora više investirati u rješavanje ekoloških pitanja u postojećim postrojenjima, kako bi se produžio njihov rad, kao i da je potrebna izgradnja savremenih, funkcionalno efikasnijih i ekološki prihvatljivih postrojenja.

"Izgradnjom postrojenja za odsumporavanje dimnih gasova, a prije toga rekonstrukcijom elektrofilterskog postrojenja, Termoelektrana Ugljevik je načinila ogroman korak ka zadovoljenju propisanih normi. Posljednih dvadeset godina intenzivno se radi na rekultivaciju degradiranih površina čime će se ukupni efekti rada ove TE značajno poboljšati kad je riječ o zaštiti životne sredine", navodi Stojanović.

Sa druge strane, ističe on, kao posljedica toga doći će do značajnih povećanja troškova rada, što će svakako uticati na konkuretnost.

"U ovako suprotstavljenim uslovima neophodno je iznalaženje rješenja kojim bi se na neki način kompenzovao rad ove elektrane u budućem periodu", smatra Stojanović.

On podsjeća da je na nedavno održanom međunarodnom naučnom skupu u Ugljeviku "Značaj i perspektive uglja u uslovima energetske tranzicije" generalni zaključak bio da eksploatacija i korištenje uglja ostaju prioritet u proizvodnji električne energije.

"Priznati stručnjak i univerzitetski profesor Karsten Drebenštet iznio je podatak da Njemačka, koja je treća najjača ekonomija u svijetu, polovinu energije obezbjeđuje upravo iz fosilnih goriva", navodi Stojanović.

On je naglasio da sasvim sigurno alternativni izvori energije, kojima se svijet okreće, mogu u bliskoj budućnosti da uzmu primat nad standardnim izvorima.

"Dugoročno posmatrano, proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora ne može zamijeniti konvencionalne kapacitete, što navodi na zaključak da će ugalj i u budućnosti biti primaran izvor energije. Tim prije, ako se ima u vidu da je riječ o jedinstvenom, globalno dostupnom, jeftinom izvoru, koji uz malo više poštovanja treba da bude siguran i pouzdan oslonac budućeg razvoja, pogotovo u nerazvijenim zemljama poput naše", navodi Stojanović za Srnu.

To podrazumijeva stvaranje uslova za eksploataciju uglja te njegovo energetsko korišćenje u skladu sa principima održivog razvoja, odnosno racionalno upravljanje uz puno uvažavanje socijalnih, ekonomskih i ekoloških rizika.

"Ti uslovi, prije svega, odnose se na visoku efikasnost te na niske emisija štetnih gasova, kako bi bila obezbjeđena konkurentnost u odnosu na ostale izvore", dodaje Stojanović.

On zaključuje da, globalno gledano, sa populacijom od devet milijardi ljudi na Zemlji, održiva rješenja dobijanja energije sa boljom zaštitom životne sredine i smanjenjem siromaštva dugoročno zavise od tehnologije čistog - zelenog uglja.