VIDEO servis
Sve vijesti

Najnovije vijesti

Dogodilo se na današnji dan28/02/2020

DOGODILO SE NA DANAŠNjI DAN

 

BIJELJINA, 1. MARTA /SRNA/ - Danas je nedjelja, 1. mart, 61. dan 2020. Do kraja godine ima 305 dana.

 

1498. - Na putu ka Indiji portugalski moreplovac Vasko de Gama kao prvi Evropljanin iskrcao se na obale sadašnje aFričke države Mozambik.

1562. - Francuski rimokatolici, s blagoslovom Vatikana, u Vasiju poklali 1.200 hugenota, izazvavši religiozni rat koji je trajao do 1598.

1643. - Umro italijanski orguljaš i kompozitor Đirolamo Freskobaldi, najveći majstor svog vremena na orguljama. Bio je preteča Johana Sebastijana Baha u kompozicijama za orgulje, koje je obogatio novim izražajnim sredstvima. Komponovao je tokate, kancone, fantazije za orgulje, madrigale, motete.

1767. - Španski kralj Karlos Treći protjerao iz zemlje rimokatolički jezuitski red.

1810. - Rođen poljski kompozitor i pijanista Frederik Francišek Šopen, nazvan "pjesnikom klavira", koji je u vrhunskom romantičarskom maniru komponovao gotovo isključivo klavirsku muziku. Romantičnu muziku oplemenjene jednostavosti i visokog artizma obogatio je novim izražajnim sredstvima, naročito u pogledu harmonije, oblika i pijanističke tehnike, uvodeći novi raspored prstiju na klavijaturi. U kompozicijama se obilato koristio elementima poljske narodne muzike. Iz Poljske je 1830. otišao u Francusku, ne sluteći da više neće vidjeti otadžbinu. Djela: dva koncerta za klavir i orkestar, oko 170 sonata, mnoštvo poloneza, mazurki, valcera, preludijuma, nokturna, etida, skerca, balada.

1815. - Francuski car Napoleon Prvi iskrcao se na obalu Francuske, tri dana pošto je s grupicom sljedbenika napustio mediteransko ostrvo Elba, na kojem je bio zatočen pošto je primoran da abdicira u aprilu 1814. Ubrzo je trijumfalno ušao u Pariz i vratio vlast, čime je počela njegova druga vladavina, poznata kao "sto dana", okončana u junu 1815. vojnim porazom kod Vaterloa.

1872. - U planinskom području Jelouston u SAD osnovan prvi nacionalni park u svijetu.

1878. - Pobjedom Srbije završen Drugi srpsko-turski rat. Prvi rat s Otomanskim carstvom 1876. i 1877. okončan je neuspjehom Srbije, ali joj je drugi 1877. i 1878. donio teritorijalno proširenje za četiri okruga i međunarodno priznanje na Berlinskom kongresu 1878. Ti ratovi su bili nastavak oslobodilačke borbe, a neposredan povod bio je ustanak Srba 1875. protiv turske vlasti u BiH.

1879. - Rođen bugarski državnik Aleksandar Stamboliski, vođa Zemljoradničkog narodnog saveza i premijer Bugarske od 1920. do 1923, kad je oboren u profašističkom udaru i ubrzo ubijen. Kao šef vlade stekao je izuzetnu popularnost u narodu, jer je sproveo agrarnu i poresku reformu, nacionalizovao neke banke i nastojao da izmijeni unutrašnju i spoljnu politiku dinastije Koburg, zalažući se za prijateljstvo s Jugoslavijom.

1886. - Rođen austrijski slikar i pisac Oskar Kokoška, jedan od najistaknutijih predstavnika ekspresionističkog slikarstva. Njegovo halucinantno slikarstvo nervoznog poteza, rastočene forme i ekspresionističkog izraza, koje duboko ponire u psihologiju motiva, jeste dramatična vizija strastveno doživljene realnosti. Pred nacistima je 1938. izbjegao u Veliku Britaniju i u toku Drugog svjetskog rata je slikao velike kompozicije idejno-humanističkog sadržaja. Njegove drame "Ubica, mada žena" i "Trnov žbun u plamenu", pisane ekstremnim ekspresionističkim stilom, s ekstatičnim i vizionarskim slikama koje razaraju logiku izlaganja, imaju još samo istorijsku vrijednost.

1891. - Rođen pisac Stanislav Vinaver, jedan je od najznačajnijih i najraznovrsnijih stvaralaca u novijoj srpskoj literaturi. Studirao je matematiku i muziku u Parizu, a između dva svjetska rata radio je kao novinar. U Prvom svjetskom ratu je učestvovao kao dobrovoljac, okupaciju zemlje u Drugom svjetskom ratu je proveo u njemačkom zarobljeništvu, a od 1945. je radio u Beogradu kao profesionalni pisac i prevodilac. Nemiran, radoznao, dinamičan duh, muzički obdaren, bio je jedan od protagonista moderne srpske književnosti poslije Prvog svjetskog rata, istraživač i kreator slobodnijeg pjesničkog izraza i književnog jezika. Djela: zbirke pjesama "Mjeća", "Varoš zlih volšebnika", "Čuvari svijeta", "Evropska noć", "Pantologija novije srpske pelengirike", "Najnovija pantologija srpske i jugoslovenske pelengirike", proza "Priče koje su izgubile ravnotežu", "Godine poniženja i borbe, život u njemačkim 'oFlazima'", "Ratni drugovi", "Šabac i njegove tradicije", eseji "Goč gori, jedna jugoslovenska simfonija", "Živi okviri", "Jezik naš nasušni", "Nadgramatika", "Zanosi i prkosi Laze Kostića", "Momčilo Nastasijević", "Gromobran svemira", "Njemačka u vrenju".

1896. - Bosonogi ratnici abisinskog negusa Menelika Drugog do nogu potukli italijanske trupe kod Adue, poslije čega je Italija morala da prizna nezavisnost Abisinije.

1909. - Rođen engleski pozorišni i filmski glumac Džejms Dejvid Grejem Niven, koji je elegantnom glumom oličavao britanski tip džentlmena, dobitnik nagrade "Oskar" 1958. za film "Odvojeni stolovi". Tridesetih godina 20. vijeka otišao je u Holivud, a u Drugom svjetskom ratu bio je komandos u vojsci SAD. Ostali filmovi: "Put oko svijeta za 80 dana", "Dobar dan, tugo", "Topovi s Navarona", "Kasino Rojal", "Papirnati tigar".

1914. - Rođen američki pisac afričkog porijekla Ralf Valdo Elison, čiji je roman "Nevidljivi čovjek" jedan od najimpresivnijih u američkoj književnosti poslije Drugog svjetskog rata. Osnovna tema njegovog jedinog romana je traganje za sopstvenim identitetom, a glavni junak, crnac, predstavljen je kao arhetipski obrazac čovjeka koji ostaje nevidljiv zato što mu društvo uskraćuje pravo na samodeFinisanje. Djelo je pisano izuzetno sugestivno, s mnoštvom naturalističkih detalja. Takođe je napisao knjigu eseja "Sjenka i čin".

1919. - U Beogradu se sastao prvi jugoslovenski parlament - privremeno narodno predstavništvo Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca u kojem je bilo 296 poslanika, postavljenih ukazom vlade. Poslanici su mahom bili iz ranijih parlamenata jugoslovenskih zemalja, izabrani prije Prvog svjetskog rata.

1922. - Rođen izraelski državnik Jicak Rabin, premijer od 1974. do 1977. i od juna 1992. do 4. novembra 1995, kad ga je, u trenutku dok je napuštao mirovni miting na kojem je govorio, ubio atentator Jigal Amir. Kao član ilegalnog jevrejskog pokreta Palmah, od 1940. borio se protiv britanske kolonijalne uprave u Palestini i protiv francuskih kvislinških trupa 1941. u Siriji. Od formiranja Izraela 1948, kad je u ratu protiv Arapa komandovao brigadom, bio je u armiji. General i načelnik generalštaba postao je 1964. i imao je istaknutu ulogu u nanošenju teškog poraza Arapima u ratu 1967, ali je poslije ponovnog preuzimanja vlasti postao arhitekta mirovnog procesa na Bliskom istoku i izmirenja Jevreja s Arapima. To je izazvalo gnjev izraelskih nacionalista, posebno politika prepuštanja Palestincima teritorija zauzetih u ratu 1967.

1938. - Umro italijanski pisac i političar Gabrijele Danuncio, predstavnik estetizma, koji je najdublji trag u literaturi ostavio pjesničkim zbirkama "Rajska poema" i "Alkiona". U politici je bio izraziti predstavnik italijanskog iredentizma, preteče fašizma. Ostala djela: romani "Slast", "Uljez", "Oganj", drame "Mrtvi grad", "frančeska da Rimini", "Joriova kći", "Đokonda".

1941. - Bugarska u Drugom svjetskom ratu pristupila fašističkom Trojnom paktu i već 2. marta 1941. u nju su iz Rumunije počele da ulaze njemačke trupe. Uz pomoć Adolfa Hitlera, revanšistička politika Bugarske još više je usmjerena protiv Jugoslavije, prema kojoj je godinama imala teritorijalne pretenzije.

1942. - U Čajniču u Drugom svjetskom ratu od oko hiljadu boraca formirana Druga proleterska brigada s četiri bataljona, u čiji su sastav ušli Prvi i Četvrti bataljon Užičkog, Drugi bataljon Čačanskog i Treći bataljon Šumadijskog odreda. Na borbenom putu dugom oko 24.000 kilometara brigada je izvela više od 120 većih operacija širom Jugoslavije.

1943. - Britansko ratno vazduhoplovstvo u Drugom svjetskom ratu počelo da sistematski bombarduje evropske željezničke sisteme na teritoriji pod kontrolom nacističke Njemačke.

1946. - Rođen LJubiša Veličković, koji je postao general-pukovnik pilot, jedini general koji je poginuo tokom agresije NATO-a na SRJ 1999. Obavljao je sve letačke i najodgovornije komandne dužnosti u Ratnom vazduhoplovstvu i Protivvazdušnoj odbrani JNA i VJ i prvi je Srbin koji je letio avionom "Mig 29". Bio je nastavnik letenja, komandant letačke eskadrile, puka i korpusa, sekretar Savezne direkcije za kontrolu letenja, načelnik Generalštabne škole VJ, načelnik Sektora za RV i PVO Generalštaba VJ i komandant RV i PVO VJ. U trenutku pogibije prilikom obilaska jedinica na prvoj liniji odbrane otadžbine obavljao je dužnost pomoćnika načelnika Štaba Vrhovne komande za RV i PVO VJ.

1954. - SAD saopštile da su na pacifičkom ostrvu Bikini izvele prvu probu hidrogenske bombe.

1954. - U glavnom gradu Venecuele Karakasu otvorena prva konferencija Organizacije američkih država.

1958. - Umro srpski vajar Toma Rosandić, prvi rektor Akademije likovnih umjetnosti u Beogradu, član Srpske akademije nauka i umjetnosti. Kamenorezački zanat je učio u Splitu, a vajarstvo u Veneciji i Beču. Bio je odličan klesar, ali je najbolja djela stvorio u drvetu, s izvanrednim osjećajem za njegovu strukturu i materiju. Izradio je mnoštvo javnih spomenika, uključujući veliku grupu "Igrali se vrani konji" ispred Skupštine Jugoslavije u Beogradu i skulpturu "Umorni borac" na Kalemegdanu.

1959. - Arhiepiskop Makarios Treći vratio se na Kipar iz izgnanstva na Sejšelskim ostrvima, na koja su ga 1956. protjerali Britanci. Krajem 1959. Velika Britanija, Grčka i Turska su se sporazumjele o nezavisnosti Kipra, a Makarios je 1960. postao prvi predsjednik Kiparske republike, što je ostao do smrti 1977.

1966. - Poslije tri i po mjeseca leta na Veneru se spustila sovjetska "Venera 3", prvi vasionski brod koji je prispio na neku drugu planetu.

1985. - U Urugvaju preuzeo vlast predsjednik Hulio Sangineti, čime je okončana devetogodišnja vojna vladavina u toj latinoameričkoj zemlji.

1991. - Na prvim slobodnim izborima u Albaniji Albanska partija rada osvojila 176 od 250 poslaničkih mjesta i zadržala vlast, ali je predsjednik partije Ramiz Aljija izgubio u svojoj izbornoj jedinici.

1992. - Muslimani i Hrvati iz BiH na referendumu glasali za otcjepljenje od Jugoslavije, a u Sarajevu su muslimani ispred srpske pravoslavne crkve pucali na srpske svatove, što je nagovijestilo građanski rat u bivšoj BiH. Ubijen je otac mladoženje Nikola Gardović i ranjen sveštenik Radenko Miković, a ubice - koje vlast muslimanskog lidera Alije Izetbegovića nije ni pokušala da identifikuje i kazni - spalile su i srpsku zastavu.

1992. - U Crnoj Gori na referendumu 63 odsto građana izjasnilo se za zajedničku državu sa Srbijom - Saveznu Republiku Jugoslaviju. Čelnici najvećih političkih stranaka su tim povodom izjavili da narode Crne Gore i Srbije povezuju etničke, ekonomske, kulturne, istorijske i druge veze i da ih one upućuju na zajednički interes da žive u jednoj državi.

1993. - Američki vojni transporteri iznad istočne Bosne izbacili prve tovare sa hranom i lijekovima, čime je počela "Operacija padobran" u bivšoj BiH.

1994. - Poslije četvorodnevnih pregovora pod pritiskom SAD, predstavnici Hrvatske i bosanskih muslimana i Hrvata u Vašingtonu potpisali preliminarni sporazum o stvaranju muslimansko-hrvatske federacije u bivšoj BiH.

1996. - Niko od 123 putnika i članova posade nije preživio pad peruanskog putničkog aviona "boing 737", u najtežoj nesreći u istoriji civilnog vazduhoplovstva u Peruu.

1997. - Albanska vlada premijera Saljija Beriše podnijela ostavku poslije dvomjesečnih krvavih nereda izazvanih krahom štedionica u kojima su desetine hiljada Albanaca izgubile životnu ušteđevinu.

2001. - Vlada SRJ prihvatila Sporazum o specijalnim paralelnim vezama Republike Srpske i SRJ.

2012. - Evropski savjet dodijelio Srbiji status kandidata za članstvo u EU.

2017. - Pronađeni su fosili od najranijih živih organizama koji predstavljaju "direktan dokaz" života na Zemlji prije 3,8 do 4,3 milijarde godina, kada je naša planeta bila još u fazi razvoja.