VIDEO servis
Sve vijesti

Najnovije vijesti

Dogodilo se na današnji dan01/03/2020

DOGODILO SE NA DANAŠNjI DAN

 

BIJELJINA, 3. MARTA /SRNA/ - Danas je utorak, 3. mart, 63. dan 2020. Do kraja godine ima 303 dana.

 

1652. - Rođen engleski pisac Tomas Otvej, čije se stihovane tragedije odlikuju poetskim darom i snažnom tragikom, prožetom sentimentalnošću u slikanju ljudskih emocija. Djela: "Spasena Venecija", "Siroče", "Don Karlos".

1703. - Umro engleski fizičar Robert Huk, sekretar Kraljevskog društva u Londonu, koji je usavršio barometar, teleskop i mikroskop i gravitaciju nebeskih tijela i autor je zakona o istezanju elastičnih tijela /Hukov zakon/.

1792. - Umro škotski arhitekta i dekorater Robert Adam, jedan od tvoraca neoklasicističkog stila u arhitekturi. Projektovao je mnoge javne zgrade izuzetne elegancije, posebno u Londonu, koje se odlikuju karakterističnim vazdušastim i prozračnim stilom, nazvanim njegovim imenom.

1847. - Rođen američki filolog škotskog porijekla Aleksander Grejem Bel, pronalazač telefona. Poslije studija medicine u Edinburgu i Londonu preselio je u SAD i posvetio se liječenju gluvih. Telefon je patentirao 1876. u Bostonu, što mu je donijelo slavu, ali i brige. Patent nije bio zaštićen, pa su ga mnogi pokrali i tek je 1886. Vrhovni sud SAD presudio da je on jedini vlasnik patenta. Bogat i slavan, potom se potpuno posvetio starom poslu - liječenju gluvih.

1861. - Manifestom cara Aleksandra Drugog Nikolajeviča Romanova ukinuto kmetstvo u Rusiji. Više od 47 miliona kmetova oslobođeno je lične zavisnosti od gospodara i dobilo pravo da trguje, bavi se zanatima i svim poslovima u privredi.

1878. - U San Stefanu sklopljen ugovor, diktatom carske Rusije Osmanlijskom carstvu stvorena Velika Bugarska. Ugovorom je Rusiji pripala Besarabija, Srbiji su oduzeta i data Bugarskoj područja oko Vranja, Bele Palanke i Pirota, a Rumunija je dobila Dobrudžu. Ugovor je izazvao oštra reagovanja u Velikoj Britaniji, Austro-Ugarskoj, Njemačkoj, Francuskoj i Italiji, a i u Rusiji je bilo negodovanja. Na najveći otpor je naišao u Srbiji, Crnoj Gori i Grčkoji i izmijenjen je Berlinskim mirovnim ugovorom u julu 1878. Berlinski kongres je odlučio da Bugarsku svede u nacionalne okvire, Srbiji su vraćene oduzete teritorije, a Rumuniji, Srbiji i Crnoj Gori je priznata nezavisnost.

1886. - Poslije tromjesečnog rata Srbija i Bugarska zaključile Bukureštanski mir. Neposredan povod rata bilo je pripajanje Bugarskoj Istočne Rumelije, tek oslobođene od turske vlasti. Slabije opremljena srpska vojska je odbijena i poslije poraza na Slivnici Bugari su zauzeli Pirot. Rat nije donio teritorijalne promjene, ali je znatno oslabio poziciju kralja Milana Obrenovića. Najprije je prisiljen da prihvati liberalno-demokratski ustav, a 1889. da abdicira u korist sina Aleksandra.

1918. - U Brest-Litovsku u Prvom svjetskom ratu potpisan mirovni ugovor Centralnih sila i Sovjetske Rusije. Rusija je morala da prihvati teške teritorijalne ustupke i plati ratnu odštetu Njemačkoj od šest miliona zlatnih maraka, ali su krajem 1918. poništene klauzule tog silom nametnutog mira.

1924. - Nastavljajući reforme u Turskoj, Kemal Ataturk zabranio kalifat i protjerao iz zemlje kalifa i njegovu porodicu.

1931. - Pjesma "Zastava posuta zvijezdama" proglašena himnom SAD.

1944. - Američki ratni avioni prvi put u Drugom svjetskom ratu pojavili se iznad Berlina.

1974. - U do tada najvećoj nesreći u istoriji civilnog vazduhoplovstva poginulo svih 346 ljudi u turskom putničkom avionu DC-10, koji se srušio blizu Pariza.

1980. - Vođa partije DžAPU Robert Mugabe ubjedljivo dobio prve slobodne izbore u Rodeziji, kasnije nazvanoj Zimbabve, i ubrzo formirao prvu većinsku crnačku vladu.

1980. - Francuski predsjednik Valeri Žiskar d`Esten u razgovoru s državnicima arapskih zemalja Persijskog zaliva prvi put u zvaničnoj formi priznao palestinskom narodu pravo na samoopredjeljenje.

1987. - Umro američki pozorišni i filmski glumac Deni Kej, sjajan komičar, koji se angažovao i u UNICEF-u, agenciji UN za pomoć djeci. Filmovi: "Čudo od čovjeka", "Momak iz Bruklina", "Pjesma se rodila", "Tajni život Voltera Mitija", "Revizor", "Ludi podvig".

1988. - Umro meksički violinista, porijeklom poljski Jevrejin, Henrik Šering, jedan od najvećih majstora violine svih vremena, koji je temeljito produbio klasičan i savremeni repertoar izvanrednom tehnikom i stilskom kulturom. Emigrirao je kad je nacistička Njemačka 1939. napala Poljsku i do 1945. u Londonu je bio oficir za vezu poljske izbjegličke vlade i prevodilac premijera, generala Vladislava Sikorskog. Profesor Muzičkog fakulteta u Meksiku je postao 1945. a od 1953. je kao ambasador dobre volje meksičke vlade priređivao koncerte koji su oduševljavali publiku širom svijeta.

1991. - Umro engleski atomski fizičar i matematičar Vilijam Džordž Peni, otac britanske atomske bombe. Pod njegovom kontrolom je izvedena prva proba britanskog atomskog oružja 1952. na ostrvima Monte Belo u zapadnoj Australiji.

1991. - Letonija i Estonija postale nezavisne države.

1993. - Umro američki virusolog, porijeklom poljski Jevrejin, Albert Brus Sejbin, pronalazač vakcine protiv poliomielitisa /zarazna dječija paraliza/. Tzv. Sejbinova vakcina, spravljena od oslabjelih virusa, prvi put je masovno primijenjena u SSSR-u. Bio je profesor Medicinskog koledža Univerziteta u Sinsinatiju /SAD/, potom predsjednik Vajdžmanovog instituta u Izraelu.

1996. - Arapski islamski terorista-samoubica u autobusu u centru glavnog grada Izraela Jerusalimu usmrtio 18 i ranio deset ljudi.

1996. - U Španiji konzervativna Narodna partija Hosea Marije Asnara dobila parlamentarne izbore, okončavši 13-godišnju vladavinu socijalističkog premijera Felipea Gonsalesa.

1997. - Putnički voz u pakistanskoj provinciji Pendžab u punoj brzini sletio sa šina. Tom prilikom poginulo najmanje 125 ljudi.

2002. Građani Švajcarske izjasnili se na referendumu o ulasku Švajcarske u Ujedinjene nacije.

2004. - Muzej "Holokaust" iz Vašingtona dostavio Ministarstvu prosvjete Republike Srpske mikrofilmovanu jasenovačku građu, koju je Vlada Srpske 2000. godine predala tom muzeju.

2010. - Umro srpski književnik, slikar i novinar Momčilo Momo Kapor. Napisao je "I druge priče", "Foliranti", "Beleške jedne Ane", "Provincijalac", "Ada", "Zoe"... Njegova djela prevođena su na francuski, ruski, njemački, poljski, češki, bugarski, mađarski, slovenački i švedski jezik.