VIDEO servis
Sve vijesti

Najnovije vijesti

Dogodilo se na današnji dan04/04/2020

DOGODILO SE NA DANAŠNjI DAN

 

BIJELJINA, 6. APRILA /SRNA/ - Danas je ponedjeljak, 6. april, 97. dan 2020. Do kraja godine ima 269 dana.

 

885. - Umro slovenski prosvjetitelj Metodije, Grk iz Soluna, stariji brat Kirilov, s kojim je sastavio prvu slovensku azbuku - glagoljicu. Na molbu moravskog kneza Rastislava car Romeje /Vizantija/ Mihailo Treći poslao je dvojicu učenih Grka u Moravsku da šire hrišćanstvo. Oni su prethodno na jezik makedonskih Slovena, koji su naučili u djetinjstvu, preveli crkvene knjige. Njemačko sveštenstvo u Moravskoj ih je stalno ometalo i optuživalo papi, zbog čega su morali da odu u Rim, gdje je Kirilo umro, a papa je Metodija postavio za arhiepiskopa moravskog i panonskog. Poslije Metodijeve smrti njegovi učenici su prognani iz Moravske i dio njih je došao u južnoslovenske zemlje.

1199. - Umro engleski kralj Ričard Prvi Plantagenet, nazvan "Lavlje Srce", heroj srednjovjekovnih legendi, jedan od vođa u Trećem krstaškom ratu. Tokom vladavine, od 1189. do smrti tokom opsade francuskog zamka Šali u blizini Limoža, u Engleskoj je boravio samo šest mjeseci. Proslavio se hrabrošću, posebno kao predvodnik engleskih vitezova u krstaškom ratu, u koji se uključio 1189. Prije dolaska u Svetu zemlju zauzeo je lučki grad Mesinu na Siciliji i mediteransko ostrvo Kipar. Prilikom povratka u otadžbinu zarobljen je 1193. u Austriji i njemački car Henrik Šesti ga je oslobodio 1194, naplativši ogroman otkup. Ubrzo je opet napustio zemlju i predvodio je vojni pohod u Francuskoj.

1483. - Rođen italijanski slikar Rafaelo Santi, poznat kao Rafael, najpotpuniji predstavnik renesanse u slikarstvu. Njegova djela, crtana i komponovana s nenadmašnim darom, odlikuju se klasičnom vedrinom i uzvišenošću misli i osjećanja. Slikao je madone, portrete, religiozne i mitološke kompozicije, freskama je u Vatikanu oslikao tri velike sale, a kao arhitekta jedno vrijeme je rukovodio gradnjom crkve Svetog Petra u Rimu. Umro je na svoj rođendan 1520. Djela: slike "Tri gracije", "Madona djela Granduča", "Madona u polju", "Madona s češljugarom", "Sikstinska madona", "Lijepa povrtarka", "Portret mladog čovjeka", "Portret pape Julija Drugog", "Baltazar Kastiljon", "Kardinal Alidozi", freske "Atinska škola", "Parnas", "Oslobođenje Sv. Petra", "Izgnanje Heliodora".

1490. - Umro mađarski kralj Matija Hunjadi, poznat kao Matija Prvi Korvin, koji je tokom vladavine od 1458. uspješno ratovao protiv Turaka i Habsburgovaca, zauzevši 1486. i Beč u kojem je i umro. Poslije njegove smrti Mađari su izgubili sve teritorije koje je osvojio. Obnovio je mađarsku državu poslije decenija feudalne anarhije, reformišući finansije, vojsku, pravosuđe i administraciju, pomagao je razvoj gradova, a u Požunu je 1465. osnovao univerzitet i 1472. prvu štampariju. Nazvan je Korvin zbog gavrana na njegovom štitu.

1528. - Umro njemački slikar Albreht Direr, jedan od najvećih renesansnih majstora. Po dubokom interesovanju za prirodu i čovjeka blizak je Leonardu da Vinčiju, a po snazi, koja ponekad prelazi u brutalnost, izraziti je German. Minuciozan u radu, bio je obdaren velikom maštom, a realizam i misticizam kod njega ponekad idu uporedo. Izradio je portrete velike umjetničke i dokumentarne vrijednosti i mnoštvo izvanrednih gravira u drvetu i bakru, u kojima je naročito izražen precizan crtež /"Apokalipsa", "Velika muka", "Bogorodičin život"/. Rado je crtao prirodu, a radio je i akverele. Putovao je po Italiji i Holandiji, ali je najviše živio u Nirnbergu, gdje je stvorio najznačajnija djela, uključujući "Četiri apostola", "Svetu Trojicu", "Bogorodicu u ružičnjaku", "Portret Holcšuera".

1667. - U zemljotresu poginulo tri četvrtine stanovnika Dubrovnika, a veći dio grada je uništen.

1789. - Džordž Vašington izabran za prvog predsjednika SAD.

1793. - U Francuskoj uspostavljen Komitet javne bezbjednosti, s diktatorskim ovlašćenjima, u kojem je dominirao Žorž Žak Danton, vođa radikalne grupe montanjara u Francuskoj revoluciji.

1838. - Umro srpski novinar i publicista Dimitrije Davidović, otac srpske štampe. Napustio je studije medicine započete u Pešti i Beču i posvetio se novinarstvu. U Beču je 1813. pokrenuo "Novine serbske" koje su izlazile devet godina. Pritisnut dugovima, prešao je u Srbiju, gdje je do 1829. bio sekretar kneza Miloša Obrenovića. Kratko je bio i ministar unutrašnjih poslova i prosvjete. Po uzoru na francuski i belgijski ustav izradio je liberalni Sretenjski ustav, usvojen u februaru 1835, koji nije odgovarao knezu Milošu, jer mu je ograničavao vlast. Iskoristivši negodovanje apsolutističke Austrije, Otomanskog carstva i Rusije takvim ustavom, knez ga je suspendovao već u martu 1835, poslije čega je Davidović kod njega pao u nemilost.

1874. - Rođen američki mađioničar porijeklom mađarski Jevrejin Erih Vajs, poznat kao Hari Hudini, najpoznatiji mađioničar 20. vijeka. Ime je promijenio u čast francuskog mađioničara Žana Ežena Robera Hudina.

1876. - Srpska vojska ušla u Smederevsku tvrđavu i smijenila turski garnizon. U ime kneza Mihaila Obrenovića ključeve tvrđave je primio major LJubomir Uzun-Mirković.

1890. - Rođen holandski vazduhoplovni inženjer Entoni Herman Žerar Foker, osnivač vazduhoplovne industrije "Foker", koja i sada uspješno proizvodi avione, posebno putničke. U Johaništalu kod Berlina 1912. je podigao prvu fabriku aviona, tako da mu je ime vezano i za njemačku ratnu avijaciju u Prvom svjetskom ratu. Poslije rata je podigao fabriku u Amsterdamu i potom razgranao djelatnost u SAD i Španiji.

1896. - U Atini počele prve moderne Olimpijske igre, čiji je idejni tvorac i organizator bio Francuz Pjer de Kuberten, predsjednik Međunarodnog olimpijskog komiteta od 1896. do 1925. Na Igrama, završenim 14. aprila, učestvovala su 484 takmičara, isključivo muškarci, u duhu tradicije antičkih Olimpijskih igara.

1909. - Ekspedicija američkog polarnog istraživača admirala Roberta Pirija na sankama prošla 1.600 kilometara i prva u istoriji dospjela do Sjevernog pola.

1910. - Na inicijativu srpskog naučnika Jovana Cvijića, u Beogradu osnovano Srpsko geografsko društvo. Cilj društva bilo je širenje naučno-stručnog rada i popularisanje znanja iz geografije i njoj srodnih nauka.

1917. - SAD u Prvom svjetskom ratu, poslije vanrednog zasjedanja Kongresa, objavile rat Njemačkoj.

1941. - Nacistička Njemačka u Drugom svjetskom ratu bez objave rata napala Jugoslaviju. Beograd, koji je tri dana ranije proglašen otvorenim gradom, u 6.30 časova napala su 234 bombardera i 120 lovaca. Većina žitelja jugoslovenske prijestonice je zatečena na spavanju, jer je bila nedjelja. U bombardovanju nastavljenom i naredna dva dana je poginulo oko 2.500 ljudi. Uništeno je više stotina zgrada, među kojima i zdanje Narodne biblioteke Srbije - ustanove osnovane 1832. - sa oko 300.000 knjiga, uključujući srednjovjekovne spise neprocjenjive kulturne vrijednosti.

1945. - Partizani u Drugom svjetskom ratu oslobodili Sarajevo od njemačkih okupatora. Prilikom borbi za oslobođenje grada, čuvajući električnu centralu koju su ustaše htjele da unište, poginuo je Vladimir Perić-Valter, koji je tokom rata ilegalno radio u Sarajevu, Zenici i Tuzli, gdje je organizovao obavještajnu mrežu.

1971. - Umro ruski kompozitor Igor Fjodorovič Stravinski, jedan od najuniverzalnijih muzičkih stvaralaca 20. vijeka. Odlikovao se velikom raznovrsnošću muzičkog izraza i stila - u prvoj fazi je nadahnut ruskom narodnom muzikom, u drugoj ekspresionista s povremenim oslanjanjem na džez, u trećoj se okrenuo neoklasičnom stilu, a zatim je primjenjivao i principe dodekafonije. Od 1910. je živio u Francuskoj, a od 1937. u SAD. Djela: baleti "Žar-ptica", "Petruška", "Posvećenje proljeća", scenska kantata "Svadba", melodrame "Priča o vojniku", "Persefona", opera-oratorijum "Kralj Edip", opera "Život razvratnika", kantata "Simfonija psalama", orkestarska djela - tri simfonije, koncerti za klavir, koncerti za violinu, koncerti za kamerni orkestar, "Koncert za 16 instrumenata", "Regtajm", autobiografski radovi "Hronika moga života", "Muzička poetika".

1973. - U Beogradu otvorena nova zgrada Narodne biblioteke Srbije. Stara zgrada izgorjela je do temelja u požaru 1941. prilikom njemačkog bombardovanja Beograda.

1985. - Udarom bez prolivanja krvi armija u Sudanu srušila predsjednika Džafera Mohameda Nimeirija, koji je vladao od 1969. kada je, takođe vojnim udarom, došao na vlast. U trenutku udara bio je u posjeti SAD, a šef novog režima je postao ministar odbrane i komandant armije general Abdel-Rahman Suer al-Dahab.

1990. - Nepalski vojnici i policajci otvorili vatru na demonstrante u blizini palate kralja Birendre u Katmanduu, usmrtivši najmanje 50 ljudi.

1992. - Ministarski savjet Evropske zajednice odlučio da njene članice priznaju bivšu jugoslovensku republiku BiH kao samostalnu državu. Istog dana izbili su sukobi u Sarajevu i taj preuranjeni čin još više je razbuktao građanski rat. Uslijedilo je proglašenje nezavisnosti Republike Srpske i Hrvatske Republike Herceg-Bosne. Vlada Srbije je saopštila da jedino sporazum tri konstitutivna naroda u BiH može da donese mir.

1992. - Umro američki pisac i profesor biohemije ruskog porijekla Isak Asimov, pisac naučno-fantastičke proze. Naučno-popularna djela: "Hemikalije života", "Zvijezde i njihovi putevi", "Unutar atoma", "Svijet nitrogena", "LJudski mozak", "Nauka, brojevi i ja". Književna djela: "Ja, robot", "Čelične pećine", "Golo sunce", "Vasionske struje", "Zadužbina", "Druga zadužbina", "Zadužbina i carstvo", "Kraj vječnosti".

1994. - Usred građanskog rata u Ruandi između plemena Hutu i Tutsi raketom je u Ruandi oboren avion u kojem su bili predsjednici Ruande i susjednog Burundija Žuvenal Habjarimana i Siprijen Ntarjamira , što je djelovalo kao signal za nemilosrdno međusobno istrebljivanje Hutua i Tutsija. U genocidnim obračunima narednih mjeseci je poginulo najmanje milion ljudi, uglavnom civila.

2000. - Na lokalitetu Trnovac, nedaleko od tuzlanske bolnice, članovi komisije za traženje poginulih i nestalih ekshumirali su 30 ugljenisanih skeleta civila i rezervista tadašnje JNA koji su prilikom napuštanja Tuzle 15. maja 1992. godine spaljeni u civilnim vozilima.

2000. - Savjet Evrope suspendovao Rusiju iz ove organizacije dok ne preduzme hitne korake ka osiguranju poštivanje ljudskih prava u Čečeniji.

2001. - SFOR i MUP Federacije BiH izveli akciju u osam ekspozitura i sjedištu Hercegovačke banke u Mostaru kako bi bila uspostavljena međunarodna uprava nad ovom institucijom, prema Odluci visokog predstavnika za BiH. U sukobima između pripadnika SFOR-a i hrvatskih demonstranata lakše povrijeđeno 18 vojnika međunarodnih mirovnih snaga u BiH.

2001. - Sekretar Haškog tribunala Hans Holtuis predao jugoslovenskom ministru pravde Momčilu Grubaču nalog za hapšenje i optužnicu protiv bivšeg jugoslovenskog predsjednika Slobodana Miloševića.

2005. - Umro princ Renije od Monaka, koji je tom kneževinom vladao od 1949. godine. Renijea je na prijestolu naslijedio njegov sin 47-godišnji princ Albert.

2006. - Šefovi vlada i država jugoistočne Evropi usvojili na samitu u Bukureštu zajedničku deklaracija o slobodnoj trgovini između zemalja jugoistočne Evrope.

2008. - Filip Vujanović izabran za crnogorskog predsjednika, prvog od obnove nezavisnosti.

2009. - Zemljotres jačine između 5,8 i 6,3 stepena Rihterove skale pogodio je oblasti centralne Italije. U zemljotresu je stradalo više od 260 osoba, porušeni su srednjovekovni gradovi i više od 28.000 ljudi ostalo je bez domova.