VIDEO servis
Sve vijesti

Najnovije vijesti

Specijalni servisi 27/04/2020

CRKVA USPENjA PRESVETE BOGORODICE OŽIVJELA ŽIVOT SRBA U NOVOM BRDU

 

U Novom Brdu je mitropolit novobrdski Dimitrije formirao štampariju, što govori da je to bio ne samo centar rudara i zlatara, već i duhovnog života, da bi danas samo Crkva Uspenja Presvete Bogorodice i Crkva Svetog Nikole u samom Gornjem gradu, koju svojataju katolici, svjedočila o pravoslavlju

 

Priredio: Neđeljko ZEJAK

NOVO BRDO, 27. APRILA /SRNA/ - Crkva posvećena Uspenju Presvete Bogorodice u Novom Brdu, jednobrodna bazilika sa izobličenim polukružnim oltarom, onako kako su hramovi pravljeni u prvim vjekovima hrišćanstva, jedna je od najznačajnijih srpskih svetinja na Kosovu i Metohiji.

Njenu obnovu sredinom prošlog vijeka pokrenuo je blaženopočivši patrijarh srpski Pavle.

"Novo Brdo je bio Bogorodičin grad, a crkva posvećena majci Božijoj je jedina svetinja koja je preživjela u novobrdskoj opštini", kaže za Srnu otac Stevo Mitrić, paroh bostanski i novobrdski.

Predanje kaže da je crkva prenijeta iz Gornjeg grada iz sela Izvor u Bostane i da je nju za tri dana na rukama prenijelo oko 10.000 mještana. Otuda vjerovanje da je ovo crkva jedna od tri koje su "preletjele", kaže paroh bostanski i novobrdski.

"Obnovu Crkve Uspenja Presvete Bogorodice je 1957. godine pokrenuo po dolasku na mjesto episkopa raško-prizrenskog blaženopočivši patrijarh Pavle jer su zbog njenog `prelijetanja` uništene freske i ikone", ističe otac Stevo, rođen u Sokocu u Republici Srpskoj.

Crkva je "stegnuta" i armaturom ojačan samo jedan stub, što je čini specifičnom i jedinom crkvom u novobrdskom i moravskom polju.

"Život u crkvi je `kidan`, a najduže je, u periodu od početka sedamdesetih do isteka osamdesetih godina prošlog vijeka, u njoj služio otac Dragoljub Stefanović i za taj period postoji niz svjedočenja ljudi koji su i danas živi o moćima naše svetinje", zbori otac Steva.

Oživljavanje duhovnog života u Crkvi Uspenja Presvete Bogorodice u novije vrijeme započelo je po dolasku oca Steva 2015. godine u Bostane.

"Od tada do danas nestali su Srbi iz po jednog zaseoka u Paralovu i selu Makreš, dok u ostalim selima iz godine u godinu broj djece raste i tvrdim da se srpska zajednica u cijeloj parohiji stabilizuje", kaže otac Stevo, navodeći da imanja prodaju oni koji su otišli prije 1999. godine i da se broj djece "vrti" oko 200, a jedan od njih je Bogoslov Jovan Filić iz Labljana, koji je Bogoslovski fakultet završio sa prosjekom 10.

NASTAVLJA SE OBNOVA

Radi jačanja vjere, otac Stevo je zajedno sa Crkvenim savjetom pokrenuo akciju prikupljanja sredstava za nastavak obnove crkve.

"Od države Srbije smo odmah dobili 16.000 evra koje smo iskoristili za skidanje maltera i pravljenje podloge za freske, ali zanimljivo je da je prvih 6.000 evra u toj akciji predao narod iz Novog Brda. Nije bilo odraslog Srbina, ma u kakvoj situaciji živio, koji nije dao svoj prilog", ponosan na vjerni narod zbori otac Steva.

On naglašava da u ime Crkve i naroda duguje veliku zahvalnost porodici Katarine i Dejana Pavića iz Osječine koji su Crkvu Uspenja Presvete Bogorodice ukrasili ikonostasom urađenim od trešnjinog drveta.

"Ukrasili smo oltar freskama, među kojima je freska Majke Božije urađena od 24-karatnog zlata, te freska našeg počivšeg patrijarha Pavla", pojašnjava otac Steva.

On kaže da je zajedno sa Crkvenim odborom, uz blagoslov episkopa raško-prizrenskog Teodosija, pokrenuo inicijativu za gradnju doma u kome bi vjerni narod mogao da dođe, boravi i posjeti novobrdsku tvrđavu Prilepac, rodno mjesto kneza Lazara, manastir Draganac, pa i Gračanicu, udaljenu oko 45 kilometara od Bostana.

"Nastojimo da oživljavanjem duhovnog života ojačamo odlučnost Srba iz Novog Brda da ostanu na svojim ognjištima, da smanjimo broj ljudi, a njih je oko 200 porodica, koji žive od pomoći Narodne kuhinje i da donacijama pomognemo ona domaćinstva da otkupe imanja i ojačaju kapacitete za bavljenje stočarstvom i poljoprivredom kao osnovnim izvorima, rekao bih, ne preživljavanja nego zaista prerastanja u dobrostojeća i imućna domaćinstva", završi svoju priču otac Steva.

On poručuje da će zvona sa Crkve Uspenja Presvete Bogorodice nadživjeti one koji bi Crkvu Svetog Nikole u Gornjem gradu da pretvore u zaostavštinu katolika.