VIDEO servis
Sve vijesti

Najnovije vijesti

Specijalni servisi 11/05/2020

SRPSKO PRILUŽJE POLAKO NESTAJE UZ TAJNE PRODAJE KUĆA I ZEMLJE

 

Mještani tvrde, stavljajući na uvid dokumentaciju, da Albanci, posredstvom lojalnih Srba, realizuju projekte povratka i gradnje kuća, ali samo u sredinama poput metohijske kotline i vučitrnske opštine, prema unaprijed sačinjenom spisku /u bescijenje prodatih/ srpskih imanja

 

Priredio: Neđeljko ZEJAK

PRILUŽJE, 11. MAJA /SRNA/ - Ukoliko se hitno ne zaustavi prodaja srpske imovine u Prilužju, najvećem srpskom selu od Prištine do Kosovske Mitrovice, centralno Kosovo, Kosovo Polje, Lipljan, Gračanica, Novo Brdo i Štrpce ostaće odsječeni od sjevera Kosova i centralne Srbije.

Mladi iz Prilužja, okupljeni oko koordinatora Srpske liste za opštinu Vučitrn Milana Kostića, napominju da je broj stanovnika u Prilužju sa predratnih 4.500 spao na oko 1.200, od čega omladina čini oko 35 odsto.

Milan Kostić navodi za Srnu da stariji sunarodnici više ne kontrolišu situaciju i da se mire sa prodajom i raseljavanjem Srba jer su "uvideli da su bespomoćni i da se njihov glas niti čuje niti ga ko poštuje".

"Verovali smo da će se sa završetkom gradnje prelepog i veličanstvenog Hrama Preobraženja Gospodnjeg ljudi okrenuti jačanju svojih domaćinstava, da će stati raseljavanje i prodaja, ali je taj proces u posljednjih nekoliko godina čak i ubrzan.

Sve je eskaliralo početkom ove godine, kada je u centru sela prodato, pod velom noći, pet starosjedilačkih domaćinstava, što je mladima upalilo lampu za uzbunu", priča Kostić.

On navodi da su dvojica Srba koji su prodali imovinu imali tužnu sudbinu - jedan je izvršio samoubistvo, dok je drugi doživio porodičnu tragediju.

Kostić navodi da su preostali Srbi iz Prilužja ogorčeni zbog činjenice da su neki Srbi mještani u tajnosti doveli Albance u centar sela, na nekoliko desetina metara od Hrama.

"Nadamo se da će sud poništiti ugovore o prodaji jer smo spremni da platimo veću cenu od prodajne i da sprečimo naseljavanje Albanaca i promenu nacionalne strukture", naglašava Kostić.

Jedan dio stanovnika upozorava da su među razlozima prodaje imovine i neizvjesnost, kriminal i korupcija.

Koordinator za zajednice u opštini Vučitrn Velibor Savić, čija je sedmočlana porodica juna 1999. godine, spasavajući glave, izbjegla iz sela Vrnica oslonjenog na zloglasnu Čičavicu, nastanio se u Prilužju.

On kaže da je njegov otac kupio 1,2 hektara i da može da se zakune u crkvi da će Srbi živjeti u Prilužju, ali da ne može da prihvati situaciju da komšije starosjedioci "krčme" imovinu po cijenama ne većim od 1.000 evra po aru.

"Sve to se čini pod velom tajne, pa mi saznajemo od kupaca da su imanja prodata, a da ih pre toga prodavci nikome, čak ni rođenoj braći, nisu ponudili", naglašava Savić.

On smatra da je rezignacija jedan od osnovnih uzroka prodaje imanja, "jer se pod krovom Privremenog organa opštine događa kriminal za koji Beograd ne zna, kao što ne zna ni da je u Prilužju ostalo svega 1.200 Srba".

"Znam da se Beogradu dostavljaju podaci da u Prilužju nema raseljavanja, da nema prodaje, a sve s ciljem profitiranja pojedinaca", tvrdi Savić.

On navodi da je u Prilužju dvadeset generacija nezaposleno i da je u selu izgrađeno svega pet povratničkih kuća, a da je za to vrijeme u Banjskoj i Gojbulji, selima u kojima živi po nekoliko staraca, napravljeno po dvadesetak povratničkih kuća.

Kostić i Savić tvrde, stavljajući na uvid dokumentaciju, da Albanci, posredstvom lojalnih Srba, realizuju projekte povratka i gradnje kuća, ali samo u sredinama poput metohijske kotline i vučitrnske opštine, prema unaprijed sačinjenom spisku /u bescijenje prodatih/ srpskih imanja.

"Jedan od razloga za ovu situaciju su zloupotrebe koje čine naši ljudi u vlasti. Neshvatljivo je da u stambenoj zgradi, koju je gradila Vlada Srbije, šest stanova stoji zaključano jer su dodeljeni ljudima koji su se odavno iselili i zaposlili u
centralnoj Srbiji.

Takođe, o zloupotrebi sredstava koja nam država Srbija šalje dovoljno govori to što je pre nekoliko meseci u Prilužje doterano 28 krava muzara, od kojih su sledećeg dana u selu ostale samo dve jer su ostale dodeljene ljudima koji odavno ne žive u našem selu", navode oni.

Prodajom imanja i kuća najviše su pogođeni raseljeni, koji, poput sedmočlane porodice Milana Mitića, raseljenog iz Novog Sela Mađunskog, desetak godina žive kao podstanari.

"Gazda kuće u kojoj živim prodao je Albancu, za deset hiljada evra, plac i kuću i obavestio me da novom gazdi predam ključeve kuće iako su mu komšije Srbi ponudile po dodatnih hiljadu evra na prodajnu cenu da proda njima", objanjava Mitić.

On je uvjeren da će naseljavanjem Albanaca biti ugroženi vrtić, ambulanta, škola i sam konak u kome živi lokalni paroh sa porodicom.

Iz Privremenog organa opštine navode za Srnu da "nisu u situaciji da ljudima zabrane prodaju imanja, već je to pitanje njihove savesti".

"A, što se tiče raspodele pomoći iz naše matične države, nju dobijaju isključivo oni koji ispune uslove za dodelu", tvrde zaposleni u Privremenom organu.