VIDEO servis
Sve vijesti

Najnovije vijesti

Specijalni servisi 13/05/2020

DOBRO ZDRAVSTVO - JEDAN OD KLJUČEVA OPSTANKA SRBA

 

Zdravstveni centar Gnjilane, sa bolnicom u Pasjanu, domovima zdravlja u Ranilugu, Šilovu i Kosovskoj Kamenici, te ambulantama u svim srpskim selima, predstavlja stub opstanka i jačanja srpske zajednice u Pomoravlju, navodi predsjednik Privremenog organa Gnjilana Saša Milošević

 

Priredio: Neđeljko ZEJAK

GNjILANE, 14. MAJA /SRNA/ - Kosovskopomoravski okrug je dokaz da pametna zdravstvena politika može da zaustavi raseljavanje Srba sa Kosova i Metohije.

Ovaj okrug, koji čine opštine Gnjilane, Novo Brdo, Kosovska Kamenica i Kosovska Vitina, sa ukupno nešto više od 30.000 Srba, predstavlja srpsko uporište i aortu kroz koju, zbog blizine auto-puta Beograd-Skoplje, idu svi putevi iz centralne Srbije ka Kosovu i Metohiji.

Načelnik okruga Radovan Stojković navodi za Srnu da u ovoj oblasti, ne računajući sjever Kosova, živi najveći broj Srba, i to po 12.000 u Kosovskoj Kamenici i Gnjilanu, 4.000 u Kosovskoj Vitini, te 2.500 u Novom Brdu.

"U ravničarskom dijelu Okruga, takozvanom Pomoravlju, posebno u gnjilanskoj i kameničkoj opštini, u selima Šilovo, Stanišor, Gornje Kusce, Pasjane i Parteš, Ranilug, Ropotovo Korminjane i Kmetovce broj Srba je stabilizovan. I dalje, usled nezaposlenosti, imamo manji odliv stanovništva, ali sada u promilima u odnosu na situaciju u kojoj smo se nalazili do pre godinu dana", naglašava Stojković.

Zdravstveni centar Gnjilane, navodi predsjednik Privremenog organa Gnjilana Saša Milošević, sa bolnicom u Pasjanu, domovima zdravlja u Ranilugu, Šilovu i Kosovskoj Kamenici, te ambulantama u svim srpskim selima, predstavlja stub opstanka i jačanja srpske zajednice u Pomoravlju.

"Zdravstveni centar, sa 480 zdravstvenih i drugih radnika, sa bolnicom u kojoj su savremeno opremljena odeljenja pedijatrije, oftalmologije, pulmologije, fizijatrije i interne medicine, te uz četrdesetak lekara različitih specijalnost, postao je institucija koja je zaustavila raseljavanje", ukazuje Milošević.

Medicinsku školu u Šilovu godišnje završi po 80 učenika, što je, ako se gleda samo posljednjih 20 godina, gotovo 2.000 ljudi. Ipak, samo njih desetak zaposlilo se u srpskim zdravstvenim ustanovama u Kosovskopomoravskom okrugu.

"Uvideli smo /a to je prihvatilo i rukovodstvo Srbije/ da moramo pokrenuti proces ne samo ujedinjenja, već i kadrovskog jačanja i da moramo formirati tim ljudi koji će imati kapacitet da pokrene proces stabilizacije srpske zajednice i vrati one koji žele da se vrate", kaže Milošević.

Dodatno jačanje kadra biće ostvareno u narednih dvadesetak dana pošto je Vlada Srbije donijela odluku da se u zdravstvu u Kosovskom Pomoravlju zaposli na neodređeno vrijeme 40 medicinskih sestara i petnaestak ljekara.

LJekar specijalista Nenad Živković i stažista Bojan Đorić ističu za Srnu da im je zapošljavanje u bolnici promijenilo život.

"Konačno mi se ostvario san da ostanem na svome, da nastavim da živim sa četvoročlanom porodicom tu u selu u kojem sam rođen i u kojem živi nekoliko generacija moje porodice", naglašava Živković.

Glavni tehničar Zdravstvenog centra Gnjilane Sreten Trajković napominje da najveći ponos zaposlenih u ovoj zdravstvenoj ustanovi predstavlja 28 beba rođenih od 1. januara u bolnici u Pasjanu.

"Samo u periodu od proglašenja epidemije rođeno je 15 beba, a za to vreme je, prema našim podacima, preminulo pet–šest starijih osoba, ali ne od virusa, već od starosti", navodi Trajković.

Riješen je i problem četredesetak pacijenata - bubrežnih bolesnika, koji tri puta sedmično odlaze na dijalizu u Vranje.

Novo rukovodstvo Gnjilana, zajedno sa predsjednicima privremenih organa ostale tri opštine iz ovog okruga, priprema projekat otvaranja hemodijalize u bolnici u Pasjanu pošto je naučno utvrđeno da je Kosovsko Pomoravlje po broju bubrežnih bolesnika prvo na listi u cijeloj Srbiji.

Uzrok je kvalitet vode koji je dodatno ugrožen otvaranjem desetina kamenoloma u rejonima sela Straža, Stanišor i Koretište, zbog kojih se u bunarima pojavila žuta voda koju poljoprivrednici koriste samo za zalivanje bašte.