VIDEO servis
Sve vijesti

Najnovije vijesti

Društvo25/05/2020

REMETIĆ: BUGARI NISU JEDINI KOJI ATAKUJU NA SRPSKI JEZIK

 

BEOGRAD, 25. MAJA /SRNA/ - Akademik Republike Srpske Slobodan Remetić izjavio je da Bugari nisu jedini koji atakuju na srpski jezik, ističući da su neki prisvojili ono što im je bilo potrebno da postanu "svoji".

 

Remetić je za "Večernje novosti" rekao da Bugari odavno atakuju na srpski jezik i da su se ponovo, poslije izvjesnog zastoja, razmahali.

"Oni poslovično svojataju cijelu prizrensko–timočku, dakle srpsku jednoakcentnu dijalektalnu oblast, prelazeći ponekad i preko Morave", istakao je Remetić povodom lingvističke knjige koju je izdala Bugarska akademija nauka, a u kojoj se svojata srpski jezik.

Prema njegovim riječima, jedan detalj posebno opominje - Institut za bugarski jezik, uz finansijsku podršku Fondacije "Soroš", objavio je Bugarski dijalekatski atlas u koji nisu uključeni govori prizrensko–južnomoravskog dijalekta sa područja Kosmeta, odnosno Vranje jeste, a Prizren nije.

On je naglasio da to što se desilo sa srpskim književnim jezikom predstavlja rijetkost u planetarnim okvirima.

Remetić je istakao da na prostoru između Bugarske i Makedonije na istoku i Slovenije na zapadu danas, prema riječima stranih lingvista, ima više "političkih" i jedan "lingvistički" jezik koji je za potrebe srpskog naroda i njegove kulture polovinom 19. vijeka kodifikovao Vuk Karadžić, a dobijeni su takozvani bosanski i takozvani crnogorski jezik.

On je upozorio da se juriša na sve srpsko.

"Prisvaja se srpska pisana i usmena baština, falsifikatima se od srpskog brzopisa, koji je na bosanski dvor iz Srbije prenio Tvrtko Kotromanić, stvara tobožnja bosančica i mnogo toga sličnog i još goreg. Kada je o jeziku i `jezicima` reč, na isti tas, prema mjerilima struke, sa takozvanim bosanskim i crnogorskim ide i hrvatski književni jezik", istakao je Remetić.

Predsjednik Odbora za standardizaciju srpskog jezika Sreto Tanasić izjavio je da Bugari svojataju srpski jezik u kontinuitetu bez obzira u kakvim su političkim odnosima Srbija i Bugarska, te da u tome nisu jedini.

U izdanju Bugarske akademije nauka kao korijen bugarskog govora navode se krajevi od Dunava do Đevđelije i od Kopaonika do Timoka, Pčinje i Ohrida.