VIDEO servis
Sve vijesti

Najnovije vijesti

Ekonomija28/05/2020

NAJTEŽI PERIOD EKONOMSKE KRIZE TEK DOLAZI

 

BANjALUKA, 28. MAJA /SRNA/ - Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija izjavio je da je prvi talas ekonomske krize izazvane epidemijom virusa korona završen, a da je za očekivati da najteži period tek dolazi zbog čega vlasti moraju da budu spremne da povuku i neke radikalne poteze.

 

"Najveći teret biće na državama i njihovoj sposobnosti da intervenišu i podstaknu privrednu aktivnost", naglasio je Tegeltija.

On je istakao da je BiH, kao i ostale zemlje u okruženju, iz šoka koji je doživio zdravstveni sektor prešla u ekonomsku krizu.

Prvi talas krize, dodao je on, završen je i svi nivoi vlasti u BiH su reagovali u skladu sa svojim procjenama šta je najbolje za građane i privredu.

"Vlada Republike Srpske se opredijelila za brzu intervenciju sa značajnim finansijskim sredstvima što je dovelo i do značajno manjeg broja otpuštenih radnika. Vlada Federacije BiH je, zajedno sa vladama kantona, izabrala drugi model i to je rezultiralo većim brojem nezaposlenih, ali smatram da će efekat i u FBiH biti veoma pozitivan i da će se brzo vratiti nekadašnji broj zaposlenih", ocijenio je Tegeltija.

Prema njegovim riječima, drugi talas krize kada je riječ o ekonomiji tek dolazi, a njegove posljedice će, prije svega, zavisiti od trenutka kada će se reći da je zaustavljena epidemija i od toga kako će se kretati susjedne države i najznačajniji spoljnotrgovinski partneri.

"To su, osim Hrvatske i Srbije, Italija i Njemačka u kojima je procijenjeno da će u ovoj godini doći do značajnog pada bruto domaćeg proizvoda", rekao je Tegeltija za RTRS.

On je naveo da postoji i strah građana koji su oprezni u potrošnji, što uz pad investicija i opšte potrošnje može značajno uticati na period trajanja ekonomske ktize.

"Najvažnije je da bude podstaknuta lična i investiciona potrošnja u kojoj značajnu ulogu treba da ima država kako bi bili pokrenuti privredni subjekti koji su pretrpjeli ozbiljnu štetu. Potrebno je kreirati značajan investicioni ciklus u BiH, a to podrazumijeva i da se država dodatno zaduži. Taj investicioni ciklus će vratiti sposobnost zemlji da servisira kredite i da podigne potrošnju koja je potrebna našoj privredi", pojasnio je Tegeltija.

Ističući da će za to biti potrebna saglasnost svih u BiH, Tegeltija je poručio da će Savjet ministara biti podrška vladama entiteta na kojima će biti najveći teret.

"Formirali smo radnu grupu u kojoj će biti premijeri entiteta, predsjedavajući Savjeta ministara, resorni ministri i ljudi zaduženi za finansijski sektor. Mi treba da koncipiramo zajednički program na nivou BiH čija će realizacija u najvećoj mjeri biti na entitetima. Javnost mora biti svjesna da dolazi težak period sa stanovišta ekonomije i da moramo zajedno biti u tom procesu", naglasio je Tegeltija.

Prema njegovim riječima, mnogo toga zavisi i od medicinskih mjera i da li će biti novog talasa virusa korona.

"Ako bi se desilo da se pojavi nivo zdravstvene krize kao u prethodna dva mjeseca onda bismo imali ozbiljne ekonomske probleme", ukazao je Tegeltija.

On je poručio da je i dalje opredijeljen da u fokusu rada Savjeta ministara budu ekonomija i životna pitanja građana, a da političke teme idu u parlament i da o njima razgovaraju lideri političkih partija.

"Mora da postoji mjesto konsenzusa u BiH, a za to je nabolji Savjet ministara", smatra Tegeltija.

Govoreći o nastavku blokade raspodjele 330 miliona evra koje je BiH obezbijedila u aranžmanu sa Međunarodnim monetarnim fondom /MMF/, a nalaze se na računu Centralne banke BiH, Tegeltija je naveo da Srpska zbog toga trpi štetu.

"To je novac entiteta i Brčko distrikta i poražavajuće je što još nije uplaćen na njihove račune. Za isplatu ne treba nikakva dodatna odluka Savjeta ministara jer je Centralna banka samo agent koji treba da izvrši prenos novca između MMF-a i korisnika sredstava. Neprihvatljivo je da jedan fiskalni agent bez ikakvih troškova drži novac na svom računu, a da entiteti, kantoni i Brčko distrikt, kojima je on potreban, ne mogu doći do njega, iako imaju objektivne troškove za plaćanje kamate", konstatovao je Tegeltija.