VIDEO servis
Sve vijesti

Najnovije vijesti

Specijalni servisi 24/06/2020

GLASINAČKA KOLICA - STALNA INSPIRACIJA MLADENA ĆAJIĆA

 

Godine 1880. prilikom gradnje novog puta od Podromanije u Rogaticu, kod hana Šarenca, nađena su kultna glasinačka kolica, koja se nalaze u Arheološkom muzeju u Beču. Mladen Ćajić je razmišljao da kroz umjetnički izraz obradi tu arheološku priču, odnosno najznačajniji nalaz na području Glasinca

 

Priredila: Dobrila ABAZOVIĆ

SOKOLAC, 24. JUNA /SRNA/ - Akademski slikar Mladen Ćajić /36/ sa Sokoca privukao je nedavno pažnju članova komisije za izbor zvaničnog turističkog suvenira opštine Sokolac o temi "Glasinačka kolica" sa svoja tri idejna rješenja, od kojih je jedno proglašeno najboljim.

Đajić je rekao Srni da mu je prva nagrada za izbor zvaničnog turističkog suvenira opštine Sokolac posebno draga jer će šira javnost na najbolji način saznati mnogo o jednom od najpoznatijih nalaza na Glasincu koji potiče s početka gvozdenog doba.

"Iako živimo na Glasincu, čini se da nismo dovoljno informisani o viševjekovnoj civilizaciji i njenim tekovinama i o tome da ovaj predmet pripada halštatskom periodu. Istraživači su utvrdili da je u periodu oko 900. do 300. godine prije nove ere u ovoj oblasti živjelo ilirsko pleme sa naprednom kulturom poznatom kao glasinačka kultura", napominje Ćajić.

Upravo to je i opredijelilo ovog umjetnika da zvanični turistički suvenir izradi u vidu gipsanog medaljona sa motivom glasinačkih kolica, dimenzije osam puta osam puta 0,6 centimetara, patiniranog akrilnim bojama koje posjećaju na bronzu, od koje je izrađen i original.

"Godine 1880. prilikom gradnje novog puta od Podromanije u Rogaticu, kod hana Šarenca, nađena su kultna glasinačka kolica, koja se nalaze u Arheološkom muzeju u Beču", navodi Ćajić i poručuje da tu činjenicu ne treba prepustiti zaboravu.

On ističe da se njegova tri ponuđena idejna rješenja razlikuju samo po materijalima /bronza, bakar i gvožđe/ koji su korišteni za izradu sličnih premeta u vrijeme nastanka glasinačkih kolica.

"Koncept koji sam odabrao je medaljon koji u sebi sadrži simboliku jednog vida priznanja i nagrade za uspjeh, a potom i prihvatljivog oblika sa povoljnom cijenom za posjetioca", navodi Ćajić za Srnu.

Ćajić već deset godina radi kao nastavnik likovne umjetnosti u Osnovnoj školi Sokolac i raduje ga što su osnovci veoma zainteresovani za likovnu umjetnost jer ona za njih predstavlja vid opuštanja i iskazivanje njihove kreativne ličnosti.

On u slobodno vrijeme stvara nova umjetnička djela, slika uglavnom akrilnim i uljanim bojama, crta olovkom i ugljenom, te vaja.

Ćajić pomaže mladima da razvijaju talenat kroz likovnu sekciju čiji su članovi osvajali više nagrada na nivou BiH, a ponosan je na nagradu učenice Marije Bojat na Međunarodnom festivalu "Šetnja pod morem" u mjestu Slovenske Konjice, u Sloveniji.

Ćajić je svojim radovima predstavljao Akademiju likovnih umjetnosti u Sarajevu, na izložbi u Istanbulu, kao jedan od boljih studenata u klasi profesora Nusreta Bašića.

Takođe, učestvovao je na više žiriranih izložbi kao što je "Bijenale minijature" u Gornjem Milanovcu, na kojoj su se njegovi radovi pred publikom našli među 250 od više od 6.000 prijavljenih.

Za ovakve vidove izložbi, dodaje, žiri odlučuje koji će radovi biti izloženi.

Talenat i umjetničku crtu naslijedio je od oca Rajka, koji se cijeli život bavi slikarstvom, preferirajući pejzaže Romanije, Jahorine, Glasinca i okoline kao nepresušnog izvora umjetničke inspiracije, ali i od majke Mire, koja kreativne ideje ispoljava u svojim poslovima.

Ćajić podsjeća da se i njegov brat Žarko, diplomirani arhitekta, ranije više bavio slikarstvom, tehnikom koja povezuje umjetnost i njegovu profesiju.

On navodi da pripada grupi slikara sa Sokoca koja očekuje pomoć od šire zajednice za jednu veću izložbu umjetničkih djela za koju je pripremio više radova nastalih u protekle dvije-tri godine.