VIDEO servis
Sve vijesti

Najnovije vijesti

Specijalni servisi 04/08/2020

UGOSTITELJSKA PONUDA POBUDILA INTERESOVANjE ZA ODMOR NA GUBERU

 

Od prošle godine, zahvaljujući inicijativi mještanina Mladena Lazarevića, koju je podržala i opština, otvoren je ljetni restoran na uređenom izletištu i taj sadržaj privukao je veliki broj posjetilaca, a vlasnik je ostvario dobar promet i zaradu

 

Priredio: Miro PEJIĆ

SREBRENICA, 4. AVGUSTA /SRNA/ - Srebreničko šetalište do izletišta pored izvorišta ljekovite vode Gubera od rata nije nudilo nikakve ugostiteljske ili druge sadržaje, pa turisti koji dolaze po ljekovitu vodu i toče je nisu imali gdje da sjednu, odmore se, popiju kafu ili ručaju.

Od prošle godine, zahvaljujući inicijativi mještanina Mladena Lazarevića, koju je podržala i opština, otvoren je ljetni restoran na uređenom izletištu i taj sadržaj privukao je veliki broj posjetilaca, a vlasnik je ostvario dobar promet i zaradu.

Lazarević kaže da najviše dolaze roditelji sa djecom jer, pored restorana u prekrasnoj živopisnoj prirodi uz potočić Guber, u bjelogoričnoj šumi je i dječije igralište sa ljuljaškama, toboganima i drugim sadržajima, a izgrađene su i roštiljnice za spremanje jela u vlastitoj režiji.

Vlasnik je zadovoljan poslom i prometom, posebno kada se ima u vidu pandemija virusa korona.

"Gosti dolaze sa raznih strana i ovo šetalište i izletište oživjeli su od kada smo počeli sa radom. Najviše ih je vikendom. Izletište se preporodilo i gostiju je sve više. Nisam se pokajao što sam iznajmio objekat i ovdje se počeo baviti ugostiteljstvom", ističe Lazarević za Srnu.

On napominje da pored ovog restorana drži prodavnicu u Srebrenici i da, osim njega i supruge, imaju još troje zaposlenih.

Turističku drvenu kućicu koja je pretvorena u ljetni restoran izgradio je UNDP 2016. godine i tri godine nije korištena. U vlasništvu je Turističke organizacije, odnosno opštine Srebrenica, koja je izdala pod zakup Lazareviću i od tada je u funkciji. Služi za turističke namjene i embrion je oživljavanja turizma u ovom, nekada turističkom, banjskom mjestu.

Uvidjevši da ostvaruje dobre prihode, Lazarević je, uz podršku lokalne zajednice, objekat proširio i natkrio baštu, čime je povećan kapacitet i stvorena mogućnost za prijem većeg broja turista, te za njihov odmor i kada pada kiša.

"Bilo je teško i neizvjesno kada smo prošle godine preuzeli objekat i krenuli u radnu avanturu koja se ipak pokazala uspješnom", priča Lazarević.

On ističe da su brzo uvidjeli potrebe i svrhu i, osluškujući želje i prijedloge gostiju, proširivali su obim usluga.

"Omogućili smo gostima da, pored šetnje i druženja živopisnom stazom za pješačenje, mogu kod nas da svrate, popiju kafu ili se osvježe nekim pićem, ali i da budu usluženi jelima sa roštilja, jagnjećim pečenjem ili kuvanim jelima, te da se odmore u hladovini pored potočića", navodi Lazarević.

I dok se u Srebrenici smanjuje broj stanovnika i zatvaraju ugostiteljske i druge uslužne radnje, Lazarević je spreman da širi djelatnost i ponudi smještajne kapacitete shodno potrebama i interesovanju gostiju. On ne želi da odustane i vjeruje da odgovornim radom može uspješno poslovati u svom mjestu.

Izletište Guber bilo je omiljeno Srebreničanima i Bratunčanima prije posljednjeg rata. Tu se svakog vikenda okupljalo stotine gostiju, kao i tokom ljeta. Nakon rata sve je zamrlo.

Poslije otvaranja ovog restorana, život u ovaj živopisni kanjon se vraća i svakodnevno se čuje vreva šetalištem od Srebrenice do dva kilometra udaljenih izvorišta ljekovite vode Gubera iznad ove varošice.

Akcija uređenja šetališta, izletišta i regulacije dijela korita Gubera, te izgradnja sadržaja za odmor i rekreaciju započeta je 2015. godine. Uređeni su prilazi i izgrađeni mostići do izvorišta ljekovitih voda za sinuse, oči, kožu, anemiju i akne.

Pored svakog izvorišta postavljene su klupe za odmor, zasađeno je cvijeće, a zelene površine pretvorene u parkove i igrališta za bezbjednu igru djece, instalirana je rasvjeta za noćnu šetnju i odmor.

Sve ovo, uz početak rada restorana, dovelo je do velikog povećanja broja posjetilaca koji dolaze iz raznih krajeva BiH i Srbije, ali i inostranstva, da natoče neku od ljekovitih voda ili više njih na njihovim izvorištima i provedu dan odmarajući se u lijepom prirodnom ambijentu.

MINERALNI IZVORI POZNATI DVA MILENIJUMA

Srebrenički mineralni izvori bili su poznati prije dva milenijuma, o čemu svjedoče napisi iz 220. godine na ostacima velikog rimskog kupatila na Gradini, iznad naselja Sase, kod Srebrenice. Putopisac Evlija Čelebija, obilazeći ove krajeve u 17. vijeku, opisao je i srebreničke ljekovite vode.

"Sredinom ove varoši teče mala voda koja se uliva u Drinu. Ona je bijela, a zove se `srebrna voda`. Ali, to je neka prokleta voda. Izvire iz rudnika srebra. Stanovnici ove varoši, pijući tu vodu, većinom dobiju na vratu gušu. Ona izaziva razne bolesti i unakažava muškarce i žene", zapisao je Čelebija.

Doktor Hans Duler prvi je skrenuo pažnju na ljekovitost srebreničkih voda početkom 19. vijeka.

Naziv Guber nastao je nakon što je utvrđeno da voda sa srebreničkih mineralnih izvorišta pokazuje dobre rezultate u liječenju kožnih oboljenja, a posebno gube, čija je epidemija bila rasprostranjena na širem području Austrougarske.

Bolesnici su se, nakon više tretmana, osjećali raspoloženije, a sa tijela su nestajale kvrge, otoci i druge promjene na koži. Od 48 izvorišta Gubera, 16 je naučno ispitano i za nekoliko je utvrđeno da su ljekoviti.

Zavisno od ljekovitih svojstava i koje organe liječe izvorišta su dobila i nazive: Očna, Sinus, Kožna voda i LJepotica, a najpoznatiji je Crni ili Veliki Guber, koji je stekao svjetsku slavu jer je, nakon brojnih analiza, 1894. godine proglašen za jedno od najboljih željezno-arsenskih vrela u Evropi.

REKORDAN IZVOZ - 236.544 FLAŠE 1901. GODINE

Najnovije analize, obavljene u posljednje dvije-tri godine, pokazale su da se sastav tih voda nije promijenio tokom 100 godina.

Od 1887. godine, u doba austrougarske okupacije BiH, mineralna voda Crnog Gubera je flaširana i distibuirana na evropsko, ali i američko i afričko tržište.

Postoje dokumenti koji kazuju da je 1898. godine na tržište plasirano 200.000 boca, a rekordnih 236.544 flaša izvezla je 1901. godine bečka kompanija "Matoni".

Od 1951. godine u Srebrenici počinje da radi LJečilište "Guber", a prvi ljekar bio je Ante Marić, koji je tu proveo 10 godina.

Voda sa vrela Crni Guber 1956. godine proglašena je lijekom u korekciji hipokrimne anemije.

To je objavljeno u farmakopeji /zvanični spisak uputstava izdat od sanitetskih državnih organa, kojih se moraju pridržavati apotekari pri pravljenju, ispitivanju i skladištenju lijekova i pomoćnih ljekovitih sredstava/ kao rezultat jednomjesečnog proučavanja 50 eminentnih stručnjaka iz različitih oblasti medicine u tadašnjoj Jugoslaviji.

Od tada se voda Guber pakovala i prodavala u apotekama u bočicama od 400 mililitara.

Banja je radila tokom cijele godine, ali najveća posjećenost bila je ljeti, a od 1961. godine sa radom je počeo stacionar sa 50 ležajeva. Taj broj se povećavao i u godinama pred izbijanje posljednjeg rata u BiH Banja "Guber" bilježila je 90.000 noćenja godišnje i prihod od tri miliona dolara.

Danas, ljekovita voda Gubera otiče u potok i kanalizaciju. Bivša Banja "Guber" je privatizovana i prestala sa radom prije skoro dvije decenije. Radovi na izgradnji novih objekata koje je vlasnik banje pokrenuo su zaustavljeni prije nekoliko godina i vode se sudski sporovi zbog imovinsko-pravnih odnosa i regularnosti izdatih saglasnosti za gradnju.

Opštinsko rukovodstvo Srebrenice očekuje da će u razgovorima sa Vladom Srpske definisati uslove korištenja ljekovite vode Gubera za pokretanje rada novog banjskog lječilišta.

Načelnik ove opštine Mladen Grujičić tvrdi da će već iduće godine doći do oživljavanja nekog oblika banjskog turizma i da predstoje ulaganja u tu oblast.

Srebreničani sumnjičavo reaguju, ali se nadaju i raduju pokretanju rada lječilišta i očekuju da će to doprinijeti razvoju ove varošice i zaustaviti iseljavanje, te privući stručne ljude iz drugih mjesta da dođu i zasnuju radni odnos u tom lječilištu.