VIDEO servis
Sve vijesti

Najnovije vijesti

Srpska pamti29/09/2020

NI NAKON 29 GODINA NEMA PRESUDE ZA ZLOČIN NAD VOJNICIMA JNA U BJELOVARU

 

BEOGRAD, 29. SEPTEMBRA /SRNA/ - Danas se navršava 29 godine od zločina nad vojnicima JNA u bjelovarskoj kasarni, koji su ubijeni nakon što su se predali pripadnicima hrvatskog Zbora narodne garde, saopšteno je iz Informaciono-dokumentacionog centra "Veritas".

 

Hrvatske snage su 29. septembra 1991. godine, po ulasku u kasarnu "Božidar Adžija" ubile komandanta kasarne i dvojicu njegovih pomoćnika, a četiri dana kasnije strijeljale još šestoricu pripadnika JNA.

Trojicu oficira hicima u glavu iz pištolja ubio je predsjednik Kriznog štaba Bjelovara Jure Šimić, ali Haško tužilaštvo nikada nije otvorilo istragu protiv njega, iako je porodica jednog od ubijenih oficira to zatražila još u julu 1998. godine.

Za opisane zločine nad pripadnicim JNA, tada jedine legitimne i regularne vojske u državi SFRJ, u čijem sastavu je u to vrijeme formalno-pravno bila i Hrvatska, iako je bilo i prijava pred Haškim tribunalom i optužnica pred Vojnim sudom u Beogradu i suđenja pred hrvatskim sudovima, još niko nije osuđen.

Županijski sud u Rijeci je 2. oktobra 2019. godine nepravosnažno oslobodio Šimića, kojeg je optužnica iz 2010. godine teretila da je naredio nepoznatoj grupi naoružanih pripadnika hrvatsko-redarstvenih snaga, da trojicu oficira JNA odvedu na stranu i zatim ubiju, što su ovi i učinili pucanjem iz vatrenog oružja.

Iz "Veritasa" podsjećaju da su pripadnici hrvatskog Zbora narodne garde, nakon petnaestodnevne blokade, 29. septembra 1991. godine napali sve vojne objekte JNA u garnizonu Bjelovar, među kojima i kasarnu "Božidar Adžija", u kojoj je bila stacionirana 265. motorizovana brigada JNA i regruti pristigli na redovno odsluženje vojnog roka.

Pošto je izostala pomoć viših komandi JNA, komandant brigade pukovnik Rajko Kovačević je na izmaku dana naredio predaju vojnika i starješina i njihovo postrojavanje u krugu kasarne.

Po ulasku u kasarnu predsjednik Kriznog štaba Bjelovara Jure Šimić je naredio da se zarobljeni vojnici i oficiri JNA skinu do pojasa.

On je potom komandanta kasarne pukovnika JNA Rajka Kovačevića i njegove pomoćnike oficire Miljka Vasića i Dragišu Jovanovića odveo u stranu i u svakoga ispalio po dva metka iz pištolja, usmrtivši ih na licu mjesta.

Dok je trajala borba za kasarnu, major JNA Milan Tepić je, da bi spriječio da skladište municije i eksploziva u obližnjoj šumi Bedenik padne u ruke hrvatskim "zengama", digao skladište u vazduh.

Major Tepić je skladište minirao sa 170 tona eksplozivnih sredstava, a u eksploziji su stradali i on i vojnik Stojadin Mirković /19/, koji, uprkos Tepićevoj naredbi, nije htio da se preda.

Sutradan su, po Šimićevoj naredbi, građani Bjelovara obilazili zauzetu kasarnu, u kojoj su bili izloženi leševi ubijenih oficira, koje su u mimohodu skrnavili pljuvanjem i mokrenjem po njima.

Šestorica zarobljenih pripadnika JNA, rezervista uglavnom sa područja Bjelovara, prvo su zatvorena u policijsku stanicu, a potom su ih noću 3. oktobra strijeljala lica u fantomkama u obližnjoj šumi, a strijeljanje je preživio jedan srpski civil iz Bjelovara.

U kasarni su, osim trojice strijeljanih oficira, poginula šestorica pripadnika JNA - Zoran Krstić, Šukri Keljani, LJubiša Lazić, Nedeljko Jovetić, Ejupi Bertoli i Goran Radovanović.

Hrvatska strana je iz osvete streljala i komandira straže na objektu koji je major Tepić digao u vazduh, starijeg vodnika Ranka Stevanovića iz Prokuplja.

Zarobljeno je 59 oficira, podoficira i građanskih lica na službi u JNA i oko 250 vojnika, koji su, nakon fizičkih i psihičkih zlostavljanja u logorima u Bjelovaru, razmijenjeni 9. novembra iste godine u Bosanskom Šamcu.

Predsjedništvo SfRJ je 19. novembra 1991. godine proglasilo majora Milana Tepića, rodom iz Komlenca kod Bosanske Dubice, narodnim herojem, posljednjim i jedinim u proteklom ratu, dok je Predsjednik SR Jugoslavije 31. decembra 1999. odlikovao vojnika Stojadina Mirkovića, iz Gornje Leskovice kod Valjeva, Ordenom za zasluge u oblasti odbrane i bezbjednosti prvog stepena.

Sveti arhijerejski Sinod Srpske pravoslavne crkve je 2014. godine odlikovao Mirkovića ordenom Svetog Save trećeg stepena "za vrlinski život, požrtvovanost i posvedočenu ljubav prema Bogu i bližnjem svom".