VIDEO servis
Sve vijesti

Najnovije vijesti

Specijalni servisi 14/10/2020

U BANjI KANjIŽI RASPOLOŽENI ZA SARADNjU SA ZEMLJAMA U REGIONU

 

U ovoj banji, sa tradicijom koja datira još iz 1913. godine, ističu da su pogotovo zainteresovani za saradnju sa Republikom Srpskom

 

Piše: Ana VASIĆ

KANjIŽA, 14. OKTOBRA /SRNA/ - Banja Kanjiža, koja je smještena na krajnjem sjeveru Vojvodine, na obodu istoimene varoši, na petnaestak kilometara od srpsko-mađarske granice i 40 kilometara od Subotice, prepoznatljiva je po terapijskoj proceduri poznatoj kao "vješanje", odnosno, podvodna ekstenzija, koja se obavlja po recepturi ljekara iz 1954. godine.

Vršilac dužnosti direktora Specijalne bolnice za rehabilitaciju Banja Kanjiža Snežana Adžić rekla je da je ova zdravstvena ustanova, koja se bavi produženom rehabilitacijom - i stacionarno i ambulantno, raspoložena za saradnju sa zemljama u regionu, pogotovo sa Republikom Srpskom.

"Sa uspehom lečimo sve vrste reumatskih oboljenja, akutnih ili hroničnih. Vršimo postoperativni oporavak na lokomotornom i centralnom nervnom sistemu. Sa uspehom se bavimo i dečijom fizijatrijom", izjavila je Adžićeva novinarima, koji su učestvovali u studijskom putovanju po Vojvodini u okviru projekta "Zdravstvena tura", koji se realizuje kroz Interreg IPA program prekogranične saradnje Mađarska-Srbija.

Adžićeva je naglasila da Banja Kanjiža ima dugu tradiciju koja datira još iz 1913. godine, kada je prvi put osnovana kao arteško kupatilo.

"Do danas, liječimo uz pomoć dva lekovita faktora, termalno-mineralnu vodu i lekovito blato, odnosno pelolit. Uz ta dva prirodna faktora i uz pomoć naših doktora, sa uspehom lečimo pomenute bolesti", rekla je Adžićeva.

Ona je istakla da metoda liječenja koja se u ovoj zdravstvenoj ustanovi izdvaja jeste vješanje, odnosno podvodna ekstenzija.

"Ona je vrlo rasprostranjena i vrlo često se koristi u terapijama koje propisuju naši lekari. Jedinstvena je na ovim prostorima, a radimo je po tehnologiji doktora iz 1954. godine", kaže Adžićeva.

Adžićeva je navela da je ova banja u sistemu plana mreže zdravstvenih ustanova, a, osim tog zdravstvenog dijela, bavi se i turizmom, prevashodno zdravstvenim.

"Kod nas dolaze osobe koje o svom trošku obavljaju svoju rehabilitaciju i imaju terapije. Trenutno imamo više od 70 privatnih gostiju. Uglavnom je reč o povratnicima, našim vernim gostima, koji godinama, uglavnom dva puta godišnje, dolaze na rehabilitaciju o svom trošku", rekla je Adžićeva.

Ona je istakla da ova banja nema nikakav ugovor sa Republikom Srpskom, ali žele da se bave zdravstvenim turizmom i da imaju prekograničnu saradnju sa svima u regionu, pogotovo sa Srpskom.

"Za sada, ljudi ne dolaze u organizovanim grupama, nego kao pojedinci. Imamo najviše takvih posjeta iz Crne Gore, valjda jer iz Republike Srpske u blizini imaju Banju Koviljaču", rekla je Adžićeva.

Ona je navela da ono što ovu banju izdvaja od ostalih jeste upravo terapijska procedura - podvodna ekstenzija.

"I sam miris vode u ovoj banji je drugačiji nego kod ostalih. Dobra je i za lečenje kožnih oboljenja, mada još nismo uveli tu tehnologiju. Krenuli smo sa istraživanjima, ali nam je zafalilo finansijskih sredstava", rekla je Adžićeva.

Ona je naglasila da je kapacitet Banje Kanjiže 300 postelja, od kojih 160 u komercijalne svrhe, a ostatkom raspolaže Republički fond za zdravstveno osiguranje Srbije.

"Pacijenti koji o svom trošku dolaze na rehabilitaciju ne moraju da poseduju zdravstvenu dokumentaciju, ali bi bilo poželjno. Naš fizijatar na prijemu obavlja pregled pacijenta i određuje mu nužnu terapiju, uglavnom bazen, a ostalo u zavisnosti od potreba pacijenta", rekla je Adžićeva.

Ona je iz bogate ponude terapija i tretmana izdvojila blatni blok, u kojem se nalaze blatne kade, a gdje se ljekovito blato ne stavlja isključivo na oboljela mjesta, već pacijenti uranjaju u njih, svakog dana dublje.

Adžićeva je rekla da je sudbina svih rehabilitacionih centara još nepoznanica.

"Ne zna se da li će ostati u jednom delu u državnoj svojini ili će se ponuditi na tržištu, u smislu privatno-javnog partnerstva. To je za naše ustanove najprihvatljivije, ako se već mora tome pristupati", ocijenila je Adžićeva.

Ona je naglasila da je Banji Kanjiži pandemija, tokom koje su dva i po mjeseca bili zatvoreni, pomogla da sagleda koja vrsta gostiju kod njih dolazi.

"Kada je ukinuto vanredno stanje, shvatili smo da treba da se baziramo na zdravstvu. Tu bismo se širili. Primećeno je da se dečijom fizijatrijom retko ko bavi, s obzirom na to da je reč o osetljivom delu medicine. Uvodili bismo i nove terapijske tehnologije, kao, na primer, za lečenje psorijaze", rekla je Adžićeva.

Ona je izdvojila da je za ovu banju, kao i za sve ustanove tog tipa, vezana posebna priča, legenda.

"Za našu je vezana priča jedne Ciganke koja je čuvala stoku na polju. Hodala je bosa po zemlji gde je izvirala voda i mešala se sa zemljom i stvarala blato, a, s obzirom na to da je imala reumatskih problema, izlečila je svoje noge. Mazala se tim blatom po licu i celom telu, te postala prava lepotica koja se kasnije udala za jednog grofa", ispričala je Adžićeva i dodala da se u parku u banji nalazi statua Ciganke Bele.