VIDEO servis
Sve vijesti

Najnovije vijesti

Specijalni servisi 18/10/2020

SREMSKI KARLOVCI - DUHOVNI I KULTURNI CENTAR

 

Početkom 18. vijeka, odnosno 1713. godine, u Sremskim Karlovcima je formirana Sremska mitropolija, koja je obuhvatila sve pravoslavne narode u Austrougarskoj - čak je i rumunska crkva bila u njenom sklopu, dok se nije osamostalila. I danas se u službama rumunske crkve čuju srpske riječi

 

Piše: Ana VASIĆ

SREMSKI KARLOVCI, 18. OKTOBRA /SRNA/ - Kada je Pećka patrijaršija pala pod Otomansku imperiju, centar srpske pravoslavne crkve seli se na Frušku Goru u manastir Krušedol, a odatle u Sremske Karlovce.

Turistički vodič iz Novog Sada Biljana Milošević istakla je da se u Sremskim Karlovcima nalazi i riznica Srpske pravoslavne crkve, odnosno muzej, čiji su zidovi obloženi ne tapetama, nego kozjom kožom.

"Za vreme Drugog svetskog rata hrvatski fašisti su iz patrijaršijske palate sve odneli. Nakon rata nešto od nameštaja je vraćeno, međutim, sada se nalazi u Patrijaršiji u Beogradu", rekla je Miloševićeva novinarima-učesnicima u projektu "Helt tur", koji se realizuje kroz Interreg IPA program prekogranične saradnje Mađarska-Srbija.

Ona je navela da se neke od umjetničkih slika mitropolita ili patrijarha srpskih i dalje nalaze u Sremskim Karlovcima, ali je sav namještaj u Beogradu.

"Zgrada koja se nalazi između srpske pravoslavne i katoličke crkve ciljano je građema na tom mestu za biblioteku, ali, nažalost, nikada nije ostvarila ulogu koja joj je namenjena", rekla je Miloševićeva.

Budući da je u Sremskim Karlovcima i Novom Sadu u toku restauracija mnogo objekata, Miloševećeva je rekla da je Novi Sad dobio prestižnu titulu da bude prijestonica kulture.

"S obzirom na pandemiju, kao i da Rijeka i još jedan grad u Irskoj nisu završili svoj deo obaveza, sve se pomera za godinu dana. Međutim, ja se i radujem zbog toga jer ćemo imati vremena da sve završimo", navela je Miloševićeva.

Miloševićeva je naglasila da su Sremski Karlovci kroz istoriju bili svojevrsno sklonište za sve ono što je željelo biti sačuvano – tu su čuvani jezik, istorija i kultura.

"U Sremskim Karlovcima je 1699. godine potpisan Sporazum o primirju. Sa jedne strane bila je Otomanska imperija, a sa druge Austrija, Poljska i Venecija. Ti pregovori su bili toliko mučni, da oni čak nisu mogli da se dogovore ko će da uđe prvi, a ko poslednji u šator, tako da je za tu priliku specijalno napravljen šator sa četiri ulaza, kako bi svi ušli istovremeno", ispričala je Miloševićeva.

Ona je navela da je problem bio ko će gdje sjediti za stolom – ko na čelu, a ko sa strane, tako da je prvi put u diplomatiji korišten okrugli sto kako bi svi učesnici za stolom bili ravnopravni.

"Tokom tih pregovora preminuo je venecijanski predstavnik, tako da se po njegovom grobu zna mesto gde su se dogovori odvijali u tu je sagrađena kapela mira, ali po istom principu – sa četiri ulaza, gdje je četvrti, odakle je ulazila otomanska strana, potpuno zazidan kako se oni ne bi nikada vratili na ove prostore", istakla je Miloševićeva.

Ona je rekla da je 2008. godine turski ambasador bio u posjeti, i za njega su ta vrata otvorena, kako je rečeno, za razvoj budućih ekonomskih i prijateljskih odnosa.

"Od tog davnog vremena Sremski Karlovci dobijaju na značaju i počinju da se razvijaju. Tu je i Bogoslovija, Teološka srednja škola Svetog Arsenija Sremca, čije mošti se nalaze tu u crkvi", rekla je Miloševićeva.

Ona je navela da u tu školu dolaze djeca, ne samo iz Srbije, nego svih zemalja gdje se nalazi Srpska pravoslavna crkva.

Osim vjerskih objekata i nadaleko poznatih škola – karlovačke Bogoslovije i Gimnazije, ova varoš, u kojoj i dalje živi duh nekog prošlog doba, a ulice i zgrade sačuvale svoje veleljepne fasade, poznata je i po izuzetnim vinima ili preciznije rečeno, bermetu.

Postoje priče kako je to piće bilo omiljeno na Bečkom dvoru, da je korišteno u diplomatskim pregovorima, a čak i da je služeno na Titaniku. Takođe, ono što za bermet kažu jeste da je za muškarca najbolji, kad ga žena pije!

Nijedna reportaža ne bi bila dovoljna da u svom obimu predstavi svu vrijednost ove varoši. Sremske Karlovce bi trebalo doživjeti i uvijek im se vraćati.

Sremski Karlovci su dragulj Srbije, kojeg ljubomorno čuva Fruška gora.