VIDEO servis
Sve vijesti

Najnovije vijesti

Specijalni servisi 19/07/2021

PRVO DUGME BH KOŠULJE POGREŠNO ZAKOPČANO

 

U poslednje vrijeme, dva skoro istovjetna glasa razuma koji se artikulišu iz Republike Srpske i Hrvatskog narodnog sabora, čuli su se do Savjeta bezbjednosti UN kojim se traži da Dejton i dalje treba da bude garancija ravnopravnih i konstitutivnih naroda /uvažavajući i druge/ u BiH, bez nametanja rješenja sa strane

 

Piše: Milorad GUTALJ

ZVORNIK, 17. JULA /SRNA/ - BiH sve više liči košulji na kojoj se prvo dugme pogrešno zakopča, pa zakopčavanje ode pogrešno do kraja.

BiH je svoje dugme pogrešno zakopčala na krnjem referendumu 1992. godine kada su Hrvati i muslimani, naravno, bez Srba, otuda i krnji, izglasali krnju nezavisnost BiH.

Zapadne zemlje, koje su požurile da priznaju nezavisnost BiH i time još jednom potvrdile smrtni udarac bivšoj /Titovoj/ Jugoslaviji, nisu obraćale pažnju na pogrešno zakopčano prvo bh dugme.

U svojoj žurbi priznavanja svega što je ostalo od rascjepkane Jugoslavije, zapadne zemlje nisu obaćale pažnju na krivo zakopčanu košulju, oko koje se i danas politički nadmudruju, ne dozvoljavajući narodima u BiH da sami otkopčaju krivo zakopčanu košulju i stave dugme na odgovarajuće mjesto.

Požurile su da snagom sile, ali bez argumenata, priznaju suverenitet jednoj zemlji čiji su narodi u prvom trenutku ostali zbunjeni, a potom, ne vjerujući samima sebi, gurnuti u oružani građanski rat, boreći se svaki za svoj prostor i nacionalni identit.

A i danas, 30 godina poslije referendumna, stoji krivo zakopčano dugme i ne zna se kad će ga neko otrgnuti ili lagano otkopčati i omogućiti konstitutivnim narodima /i ostalima/ u BiH da svak svoje dugme posloži u red entitetskih ili državnih granica, čija su sjedišta Banjaluka, Mostar i Sarajevo.

Stvari su se u međuvremenu usložile i iskomplikovale, pa je krivo zakopčano dugme dobilo desetinu hiljada stranih državljana – ilegalnih migranata, koji su, htjeli to odgovorni javno priznati ili tajno prikriti, tu među nama.

Do krivo zakopčanog dugmeta najviše je stalo naslednicima Alije Izetbegovića – čovjeka koji je, prevarom nad izbornim pobjednikom 1990. godine Fikretom Abdićem Babom, preuzeo vlast u BiH i prvi zakopčao dugme – ali pogrešno.

Nastojeći da se građanskim zamijeni konstitutivno, Alijini naslednici, a i druge bošnjačke političke partije nastoje da prevarom /opet uz pomoć Zapada/ skrenu pažnju da je dejtonska BiH, koja uvažava konstitutivne narode, nefunkcionalna i da je treba /opet žurba/ graditi kao građansku, ali po bošnjačkoj i mjeri.

Na prvu Alijinu prevaru pristao je Fikret Abdić Babo, ali prevaru Alijinih nasljednika i bošnjačkih političkih partija na vrijeme su otkrili i reagovali Republika Srpska i Hrvatski narodni sabor.

Bošnjačku prevaru da grade građansku BiH dodatno je uzdrmao predsjednik Hrvatske Zoran Milanović, koji je, prilikom posjete hrvatskim mjestima u BiH, rekao da će pružiti podršku Hrvatima u njihovoj borbi za temeljna politička prava, jer to što traže je osnova, malo, temeljno i ispod toga ne može.

Republika Srpska od stavljanja potpisa na Dejton zagovara njegovu primjenu doslovno kako je napisano, bez falsifikata i nametanja koja su vršili visoki predstavnici, uz odobravanje Zapada.

U posljednje vrijeme dva skoro istovjetna glasa razuma, koji se artikulišu iz Republike Srpske i Hrvatskog narodnog sabora, čula su se do Savjeta bezbjednosti UN kojim se traži da Dejton i dalje treba da bude garancija ravnopravnih i konstitutivnih naroda /uvažavajući i druge/ u BiH, bez nametanja rješenja sa strane.

Republika Srpske je otišla i korak dalje, pa je ponudila razgovore Federaciji BiH o postepenom rješavanju odnosa unutar BiH, ali je to u startu odbila bošnjačka politika, nadajući se da će im novi američki predsjednik i novi visoki predstavnik ispuniti želju – unitarnu i građansku /čitaj islamsku/ BiH po mjeri i uputama "Islamske deklaracije" Alije Izetbegovića.

Bošnjačka politička elita zatvorenih očiju gleda preko Trebevića i sanja o unitarnoj BiH, ali u svom iščekivanju navedenih "spasilaca", kojima treba pridodati i Ustavni sud BiH, ne smije da ih otvori jer će vidjeti realnost sa kojom ne može da se pomiri – Republiku Srpsku i dio Federacije BiH, odnosno zapadnu Hercegovinu – politički i teritorijalne organizovane subjekte od kojih je sastavljena BiH zajednica.

Hrvatski narod je, mora se ipak reći, najodgovorniji za stvaranje krnje BiH na krnjem referendumu. Bili su tas na vagi tog referenduma, nakon koga su izigrani i postepeno gubili samostalnost, a kasnije Vašingtonskim sporazumom žrtvovali Herceg-Bosnu, dok se sada grčeviti bore da ne postanu nacionalna manjina u Federaciji BiH, koja se prvobitno zvala muslimansko-hrvatska federacija.

Hrvati su sve uradili da Bošnjacima pomognu stvoriti krnju državu, a sada im po želji tih istih Bošnjaka nema mjesta kao konstitutivnom elementu u toj istoj državi.

Ostaje otvoreno pitanje, hoće li Hrvati imati snage i mudrosti da institucionalnom snagom Hrvatskog narodnog sabora odbrane svoju konstitutivnost i ozakone teritoriju koja im istorijski pripada.