VIDEO servis
Sve vijesti

Najnovije vijesti

Specijalni servisi 21/07/2021

SRBI U KORETIŠTU UZELI SUDBINU U SVOJE RUKE

 

U Koretišu, zahvaljujući Organizaciji "Aktivisti s terena", mladi su prestali sa ljenčarenjem i spavanjem do kasnih popodnevnih sati

 

Priredio: Neđeljko ZEJAK

GNjILANE, 21. JULA /SRNA/ - Srbi iz Koretišta, sela oslonjenog na grad Gnjilane, svrstani po kosovskom teritorijalnom sistemu u opštinu Novo Brdo, uspjeli su da se stabilizuju i da zaustave prodaju kuća i raseljavanje, uvjereni da će predanošću i odanošću crkvi istrpjeti bezvlašće Albanaca.

"Možemo reći da smo u poslednjih nekoliko godina stabilizovali broj stanovnika, prekinuli talas raseljavanja, zaustavili prodaju imanja i sada stvaramo uslove za održiv opstanak oko 1.000 Srba, među kojima je 130 mališana.

Sve to činimo uz blagoslov igumana Draganca Ilariona, bez čijeg se savjeta u Koretištu ni jutarnja kafa ne ispija", navodi za Srnu predsjednik organizacije mladih "Aktivisti sa terena" Mirjana Simjonović.

U Koretištu, u kome žive samo tri albanske porodice, zajedno sa oživljavanjem srpske populacije, vaskrsava i crkva Svetog cara Konstantina i carice Milice iz čije se uređene porte "pogled od milion dolara" pruža preko Gnjilana do Makedonske granice i Šar planine na jugu i do Besne Kobile prema istoku.

"Nema lepšeg trenutka u našim životima od časa kada se sa zvonika oglase crkvena zvona koja nam otvaraju vidike i bude u nama oni iskonsku odanost crkvi i veri bez čega bi naše selo davno bilo izbrisano", objašnjava Mirjana.

Ona napominje da su mladi iz Koretišta, uz pomoć srpske opštine Gnjilane, uredili crkveno dvorište i otvorili igralište za djecu, a u planu je da do kraja sljedeće godine izgrade trim stazu do izvorišta udaljenog oko kilometar od crkve.

Planiraju da uzvišenje na kome je kamen temeljac crkve osveštao blaženopočivši patrijarh Pavle 1995. godine pretvore u izletište i okupljalište mladih iz Pomoravlja i na taj način "stave jednom za svagda oznaku `stop` naseljavanju Albanaca u Koretište".

"Ovo selo je nekada nazivano i Koritište, jer u njemu postoji desetak izvora vode za piće koji nikada nisu presahnuli, kao što neće presahnuti ni srpstvo u njemu", navodi Mirjana.

Ona najavljuje da će, uz trim staze, ubrzo usred sela podići spomen-obilježje mještanima Blagici Nedeljković, Čedomoru Nikoliću i Petru Saviću.

Blagica je sredinom avgusta 1999. godine izvučena iz kolone automobila u selu Dobrčane i potom izbodena nožem, pa je podlegla povredama.

Čedomir Nikolić je takođe ubijen u Dobrčanu, a Petar Savić na obodu šume nadomak Koretišta.

Mirjana pojašnjava da će spomen-obilježje biti podignuto na seoskoj zemlji oslonjenoj na dvorišta dvojice Srba koji su, bez znanja drugih mještana, prodali imanja Albancima.

Prva prodaje srpske kuće zabilježena je 2012. godine i od tada do danas je prodato svega šest kuća Albancima, dok je jednu, sedmu, prodatu Albancu - otkupio Srbin.

"Odluka je pala - nema prodaje kuća niti selidbe bez preke potrebe, ali se upravo zbog takve odluke albanske presije pooštravaju i sada je naš najveći problem otvaranje desetak kamenoloma u rejonu koji razdvaja susedno selo Straža od našeg Koretišta", upozorava Mirjana Simjonović.

Ona pojašnjava da su usljed neprestanih miniranja u selu presušile česme.

Mještanima sada treba pomoć rukovodstva kosovske opštine Novo Brdo, kojom rukovode Srbi, da se zaustavi dalje pretvaranje šumskog i poljoprivrednog zemljišta u industrijsko i stambeno.

Mještanin Đorđe Spasić, samouki "stvaralac ikona i ikonostasa" u drvetu, bakrorezu, mesingu, aluminijumu i bakru, za Srnu ističe da je jedan od rijetkih Srba koji je dio kućnog placa /oko 3,5 ari/ poklonio Raško-prizrenskoj eparhiji, odnosno njenom Manastiru Draganac.

"Sam Bog mi je kazao da zarad napretka, zarad utvrđivanja vere i odanosti crkvi i krstu poklonim deo placa na kome, o trošku manastirskog bratstva, već niče radionica u kojoj će `samouki, a učeni u veri, izlivati i rezbariti ikone i krstove, te sve ono što blagoslovi vladika Teodosije`", navodi Đorđe.

On pojašnjava da "nije sve u bogatstvu, do koga pojedinci dolaze prodajom očevine, već je daleko veće bogatstvo smirenje koje u čoveku ovaploćuje ikona izrezbarena u tišini i smirenju".

U Koretišu, zahvaljujući Organizaciji "Aktivisti s terena", mladi su prestali sa ljenčarenjem i spavanjem do kasnih popodnevnih sati.

Donijeta je odluka da svi oni koji su radno sposobni slobodno vrijeme koriste za uređenje i čišćenje seoskih ulica i sokaka, crkvenog dvorišta i groblja, a oni odabrani i malo sposobniji stavljeni su na raspolaganje igumanu Ilarionu.